Pravo na zdravstvenu zaštitu, što uključuje i pravo na lijekove, zajamčeno je Ustavom.
Posljednjih tjedana mnogi su se teško oboljeli pacijenti pitali hoće li dobiti svoj nužno potrebni lijek, nakon problema s isporukom lijekova bolnicama. Razlog je bila neisplata dugova veledrogerijama, što je dio šireg i dugogodišnjeg problema načina vođenja javnih politika koje ne osiguravaju odgovarajuću opskrbu lijekovima.
Otežana opskrba lijekovima može se posebno negativno odraziti na kronične i onkološke bolesnike kao značajno ugrožene skupine kojima bi prekid terapije, uz probleme s dostupnošću cjepiva protiv COVID 19, mogao ugroziti život.
Liječenje mora biti dostupno svima, bez obzira na financijsko stanje sustava
Život i zdravlje pacijenata ne smiju biti taoci financijskih gubitaka zdravstvenog sustava. Odgovornost je na nositeljima javnih politika koji bi, u skladu sa svojom ulogom u društvu, trebali odgovornim djelovanjem osigurati kontinuitet korištenja zdravstvenih usluga i održivost zdravstvenog sustava. To uključuje i stvaranje uvjeta za dostupno, učinkovito i kvalitetno liječenje svakog pojedinca, u svako doba, neovisno o okolnostima u kojima se država nalazi.
I Svjetska zdravstvena organizacija je, povodom Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja, pozvala države da osiguraju građanima uvjete života i rada koji ne narušavaju zdravlje. Nažalost, ono često ovisi o tome gdje su rođeni, odrasli, žive, rade i odrastaju i stare.
Najčešći razlog pritužbi građana je – zdravlje
Najviše pritužbi građana koje smo primili u 2020. odnosile su se upravo na probleme vezane uz zdravstveni sustav, uključujući i na pristup lijekovima i pregledima, posebno na početku epidemije, kao i na poteškoće u kontaktiranju liječnika, čekanje na vrućini ili hladnoći na ulazak u dom zdravlja ili laboratorij i drugo.
Liste čekanja se s godinama nisu smanjile, a nerijetko su za određene preglede i postupke sve duže. Epidemija i mobilizacija zdravstvenog sustava u ožujku i travnju 2020., kada su zbrinjavana samo hitna i COVID 19 stanja, doveli su do novog poremećaja, jer je veliki broj pregleda, dijagnostičkih postupaka i operacija otkazan ili odgođen do daljnjega. Prema podatcima HZZO-a, u 2020. je znatno smanjen broj narudžbi za prvi specijalistički pregled (55.007 u odnosu na 129.356 u 2019.), kao i kontrolne preglede (280.599 u odnosu na 515.590 u 2019.). Unatoč tome, prosjek dana čekanja je ostao isti za obje vrste pregleda, što ukazuje na značajno povećanje lista. Nažalost, time su pacijenti ostali u situaciji da ne mogu u razumnom roku dobiti potrebnu zdravstvenu uslugu.
Njihova nedostupnost je, posebice u ruralnim i udaljenim područjima, u vrijeme epidemije pojačano došla do izražaja. Tako smo zaprimili pritužbu stanovnice Hvara čiji otac, kao i ostali pacijenti na otoku, nemaju mogućnost ostvarivanja prava na fizikalnu terapiju u kući, kako je to osigurano pacijentima na kopnu. Ravnomjerno pružanje zdravstvenih usluga na cijelom teritoriju Hrvatske, posebice u izoliranijim i manjim mjestima i otocima, nužno je kako bi svi građani mogli ostvariti zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu.
Više informacija o ljudskim pravima vezanih uz zdravlje, uključujući i preporuke za njihovu snažniju zaštitu, možete pronaći niže, u posebnim poglavljima Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020.:
Ljudska prava u području zdravlja
