Obrazovanje – kako na vlastitom jeziku i pismu za pripadnike nacionalnih manjina, tako i učenje sve djece o toleranciji i nediskriminaciji u okviru obrazovanja – važno je za uspostavu uzajamnog odnosa pripadnika manjina i većine.
Učinkovito provođenje obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima u nacionalnom zakonodavstvu i nedovoljna razina javne svijesti o tom pitanju neki su od izazova o kojima se raspravljalo na dvodnevnom međunarodnom znanstveno-stručnom skupu „Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima“, koji je 23. i 24. svibnja 2022. organiziralo Srpsko narodno vijeće (SNV).
Najviše poteškoća za pripadnike srpske i romske manjine
O manjinskom odgoju i obrazovanju redovno izvještavamo i u izvješćima pučke pravobraniteljice, a o nekim od problema govorila je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter na panelu posvećenom regulaciji pitanja obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima u međunarodnom i nacionalnom zakonodavstvu.
Na njihovo rješavanje odnosile su se i naše preporuke nadležnim institucijama, a više detalja možete pronaći u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.
Značaj uvođenja obrazovanja u području ljudskih prava
Referirajući se na ECRI-jevu Opću preporuku br. 10 koja se odnosi na suzbijanje rasizma i rasne diskriminacije putem obrazovanja i u obrazovnom sustavu, posebno je istaknuta preporuka ECRI-ja upućena Hrvatskoj u posljednjem izvješću o obrazovanju sve djece o toleranciji.
Očuvanje manjinskih jezika važno i za društvenu pravednost
Podjećamo i da je UN-ov posebni izvjestitelj o manjinskim pitanjima Fernando de Varennes naglasio da ljudska prava predstavljaju bitan alat zaštite manjinskih prava u odnosu na nacionalne politike i prakse, a očuvanje manjinskih jezika ne samo da je pitanje očuvanja kulturne raznolikosti, nego i društvene pravednosti.
Posljednje izvješće posebnog UN-ovog izvjestitelja o ovoj temi možete pronaći ovdje, a sva ostala izvješća ovdje.
Obrazovanje na manjinskim jezicima u praksi
Tijekom događanja predstavljena su i praktična iskustva iz nastave na jezicima i pismima romske, talijanske, srpske, mađarske i češke manjine, koja je predstavljena i kao pozitivan primjer čije vrtiće i škole zajednički pohađaju pripadnici manjinskog i većinskog stanovništva.
Kao ključan moment istaknuta je integracija kako učenika, pripadnika manjina i većine, tako i obrazovnih sadržaja, a kao problemi nedostatak odgovarajućeg nastavnog kadra i trend gašenja pojedinih strukovnih programa na manjinskim jezicima.
Inače, uz pravobraniteljicu Šimonović Einwalter i izvjestitelja de Varennesa, na događanju su sudjelovali i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru Vladimir Bilek, saborski zastupnik Furio Radin, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Nandor Čapo, članica Savjetodavnog odbora za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina i Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice Antonija Petričušić te drugi stručnjaci u ovom području.
