Za borbu protiv nasilja nad starijima, kao i njegovu prevenciju, ključno je podizati svijest o ovom problemu i snažnije educirati sve koji su u prvom kontaktu sa žrtvama

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je 7. srpnja 2022. na predstavljanju projekta „puSHEd – protect, understand, support: help the elderly“, koji provodi udruga B.a.b.e. u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Zakladom Zajednički put i Domom Duga Zagreb.

Kako povećati broj prijava nasilja?

Pravobraniteljica je navela kako je nasilje nad starijima nedovoljno prepoznat problem, koji često ostaje neprijavljen, na što bi ovaj projekt mogao pozitivno utjecati, kao i na njegovu prevenciju. Zato  je iznimno korisno da su većinu prisutnih na predstavljanju činili djelatnici centara za socijalnu skrb i domova za starije i nemoćne.

„Svi imamo ulogu u jačanju zaštite od nasilja, ali upravo su oni koji su na terenu i čine sustav – policijski službenici, socijalni radnici, zdravstveni djelatnici, kojima žrtve ostvaruju među prvim kontaktima nakon nasilja. Oni mogu primijetiti ono što drugi nemaju priliku, zbog čega su ključni za prevenciju nasilja i izgradnju povjerenja žrtava“, naglasila je pravobraniteljica.

Prostor za nasilje otvara i diskriminacija, pri čemu su ovdje najistaknutije osnove spola i dobi, ali i imovnog i zdravstvenog stanja, invaliditeta, obrazovanja i drugih. U suštini i diskriminacije i nasilja su odnosi moći, upozorila je pravobraniteljica, zbog čega žrtve imaju osjećaj da ne mogu dići glas i zaštititi se.

Jedan od najznačajnijih problema u području posebice ekonomskog nasilja nad starijima su zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kod kojih su zbog nejednakosti stranaka koje sklapaju ugovor, odnosno posebne ranjivosti primatelja uzdržavanja, vrlo česte zlouporabe i nasilje.

Zato je iznimno važna sustavna edukacija svih koji su u kontaktu sa žrtvama bilo kojeg oblika nasilja, kako bi ga mogli prepoznati i žrtvama pružiti brzu i učinkovitu pomoć i zaštitu.

„Možete li pomoći mojoj prijateljici?“

Uvodno se okupljenima obratila predstavnica Grada Zagreba Romana Galić, dok je upraviteljica Zaklade Zajednički put, Ines Vrban, rekla da žene koje pomoć traže u Zakladi često to ne čine direktno, u svoje ime, već navode kako je riječ o iskustvu prijateljice. Istaknula je i kako je najteže ekonomski ovisnijim ženama, kao i da je žrtve važno osnaživati, uključujući i davanjem svih informacija koje bi im mogle biti korisne u zaštiti od nasilja.

U ime Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji “Duga – Zagreb”, koji djeluje već 17 godina, govorile su zamjenica ravnateljice Sanja Devčić i socijalna radnica Doria Jukić. Dio širokog iskustva Doma u ovoj temi je i jednogodišnji rad SOS telefona za starije žrtve obiteljskog nasilja, tijekom kojeg su zaprimili 94 poziva. U njima se ističe značajan broj slučajeva nasilja odraslih sinova prema majci, kao i slučajevi zanemarivanja.

Ciljevi projekta – prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja nad starijim ženama

Predsjednica udruge B.a.b.e. Petra Kontić detaljno je predstavila projekt koji je bio povod okupljanja, uključujući planirane aktivnosti među kojima će biti i provođenje edukacija i istraživanja.

Cilj projekta je prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja nad starijim ženama, kroz razvoj rodno specifičnih odgovora u pružanju podrške žrtvama i podizanje kapaciteta osoba koje čine sustava zaštite i podrške. Kao važan dio puta prema tom cilju projekt je usmjeren na podizanje svijesti opće populacije o ovom problemu i poboljšanje odgovora društva na rodno uvjetovano nasilje.

Projekt je usmjeren na rodno uvjetovano nasilje, odnosno starije žene kao žrtve, no njegova provedba može pozitivno utjecati na problem u cjelini, posebno s obzirom da su većina zabilježenih žrtava upravo žene. Više o projektu možete doznati ovdje.

Nasilje sve češće prijavljuju druge osobe

Pritužbe građana koje primamo na temu nasilja nad starijima otkrivaju i razloge neprijavljivanja. Među njima su:

  • strah od štetnih posljedica prijavljivanja i moguće eskalacije postojećeg nasilja
  • sram/zaštita zlostavljača iz obitelji
  • nedovoljna informiranost o načinima zaštite
  • nepovjerenje žrtve u sustav zaštite

Također, uz iznimne situacije kada žrtva sama prijavi nasilje, sve češće ga prijavljuju susjedi i drugi članovi obitelji koji mu svakodnevno svjedoče. Iz pritužbi koje zaprima pučka pravobraniteljica je vidljivo da su žrtve u većini slučajeva žene, a počinitelji nasilja djeca, ali i unuci i unuke koji žive u istom kućanstvu, i kojima je često cilj prisvojiti imovinu žrtve. Pri tome, starije žene također su žrtve partnerskog nasilja koje u kontekstu rodno uvjetovanog partnerskog nasilja koje prati pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Osim po pritužbama na nasilje prema starijima, na ovoj temi radimo i kroz šire inicijative. Među njima su i mišljenja na zakone i druge propise, kao što je bio slučaj kod pripreme novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji 2017., kada su na našu inicijativu starije osobe uvrštene u Zakon kao posebna skupina, dok je kao poseban oblik nasilja nad starijima prepoznato i zanemarivanje.

O nasilju nad starijima izvijestili smo i u posebnom izvješću „Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize“, a niz preporuka za uspješnije suzbijanje ovog problema dali smo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.:

  • Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osigura sredstva za organizacije civilnog društva i općine, gradove i županije za aktivnosti usmjerene na osnaživanje starijih i podršku u slučajevima obiteljskog nasilja
  • Ministarstvu pravosuđa i uprave:
    • da osnuje Radnu skupinu za praćenje pojavnosti nasilja nad starijima, uključujući i u domovima za starije i nemoćne
    • da sudovima pred kojima se sklapaju ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te javnim bilježnicima omogući pristup postojećim elektroničkim evidencijama, radi provjere poslovne sposobnosti stranaka te postojanja prepreka za sklapanje ovih ugovora iz čl. 170. ZSS-a
    • da uspostavi normativni okvir za bolju regulaciju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uključujući i za uspostavu registra ugovora

Na međunarodnoj razini, zagovaramo donošenje Konvencije o pravima starijih u okviru UN-a, čime bi ova skupina bila vidljivija u međunarodnom sustavu zaštite ljudskih prava, dok bi države dobile obavezu izvještavanja o napretku koje su po pitanju zaštite prava osoba starije dobi postigle.

Više o ovom problemu (analize, podaci, preporuke) možete doznati i klikom na naslove: