U pripremi su izmjene i dopune Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ova naknada uvedena je 2021. godine kao oblik podrške najugroženijima među starijim osobama.

Ovim izmjenama i dopunama pripremaju se dobrodošle novine koje je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter zagovarala u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru:

  • smanjuje se uvjet duljine prebivališta,
  • povećava prihodovni cenzus,
  • omogućava dostava nacionalne naknade poštom i
  • proširuje mogućnost ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije i na osobe koje pokrenule postupak radi raskida, utvrđenja ništetnosti ili poništenja ugovora o doživotnom te ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

 

Komentari pravobraniteljice na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije

Pravobraniteljica se uključila u javno savjetovanje o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije, no njezini komentari i prijedlozi nisu prihvaćeni. Stoge će ih nastaviti zagovarati u daljnjoj proceduri, odnosno na raspravama saborskih odbora.

Tako je pravobraniteljica predložila da se dodatno podigne iznos nacionalne naknade za starije. Ovim izmjenama i dopunama naknada je povišena na 150 eura, ali je taj iznos i dalje niži od zajamčene minimalne naknade za starije osobe, koja trenutno iznosi 172,53 eura.

Pri tom je zajamčena minimalna naknada i svojevrsna „propusnica“ za ostvarivanje drugih prava, poput troškova stanovanja i ogrijeva. Zato je starijim osobama koje ispunjavaju uvjete za oba prava, i dalje zapravo povoljnije ostvariti pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

Dodatno, odredba koja kaže da se nacionalna naknada za starije osobe neće usklađivati u 2024. godini dodatno demotivira starije osobe da zatraže ovu naknadu. Pravobraniteljica je predložila da se nacionalna naknada za starije usklađuje dva puta godišnje kao i mirovine, čime bi s manjim vremenskim odmakom pratila rast cijena i inflaciju.

Konačno, u praksi se pojavio problem vezan za zakonski uvjet neprekidnog prebivališta jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, pred kojim se ostvaruje pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe, ovu okolnost ne utvrđuje samostalno, već kao dokaz priznaje potvrdu o prebivalištu koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. No, ova potvrda u nekim slučajevima ne odgovara stvarnom stanju. Tako je, kao što je istaknuto u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, HZMO građaninu odbio zahtjev za priznavanje prava na nacionalnu naknadu za starije, s obrazloženjem da ne ispunjava zakonski uvjet neprekidnog prebivališta od 20 godina jer priznaju samo potvrdu MUP-a koju on nije mogao pribaviti. Podnio je druge dokaze da je doista prebivao na navedenoj adresi tijekom vremena za koje, prema potvrdi MUP-a, nije imao evidentirano prebivalište na adresi stanovanja (pisane izjave stanara, potvrdu da je u spornom razdoblju bio predstavnik stanara zgrade), no HZMO ih nije razmatrao.

Pri tom je Policijska uprava u konkretnom predmetu navela da propuštanje prijave prebivališta ne znači da pojedini građani nisu na određenoj adresi prebivali, iako tu okolnost nisu prijavili policiji. Naime, policija izdaje potvrdu o činjenici da je određena osoba u određenom razdoblju imala prijavljeno prebivalište, ali ne i potvrdu o činjenici stvarnog življenja osobe u nekom mjestu i adresi. Prema navodima Policijske uprave to treba biti predmet utvrđivanja tijela koje provodi određeni postupak u kojem je činjenica prebivališta odnosno stvarnog življenja u određenom mjestu pretpostavka za stjecanje nekog prava. Upravo tu činjenicu treba utvrditi ocjenom svih raspoloživih dokaza, a ne samo na temelju uvjerenja o prijavljenom prebivalištu.

Stoga, kao što ovaj slučaj pokazuje, moguće je da dio potencijalnih korisnika koji u stvarnosti faktično prebivaju u Hrvatskoj, ne može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu. Zato bi bilo dobro i izrijekom navesti da će se činjenica prebivanja u svrhu ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu utvrđivati ocjenom svih raspoloživih dokaza, a ne samo temeljem uvjerenja o prebivalištu.

S obzirom na to da je riječ o širem problemu formalističkog traženja uvjerenja o prijavljenom prebivalištu od strane različitih tijela, umjesto uvažavanja i utvrđivanja činjenice faktičnog prebivanja osoba kao uvjeta za ostvarivanje različitih prava, pravobraniteljica je u Izvješću za 2022. godinu Ministarstvu pravosuđa i uprave izdala preporuku da u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova definira na koji način će se utvrđivati stvarno mjesto prebivanja osobe u postupku ostvarivanja prava uvjetovanih prebivalištem pred javnopravnim tijelima.

Sve komentare pučke pravobraniteljice na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj  naknadi za starije možete pronaći ovdje.

Više o zaštiti ljudskih prava i jednakosti starijih osoba možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, u poglavljima „Prava starijih osoba“ i „Diskriminacija temeljem dobi“.