Akreditacija pučkog pravobranitelja kao nezavisne institucije za ljudska prava

Na sjednici Pododbora za akreditiranje (SCA) Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), koji djeluje pri Vijeću za ljudska prava UN-a, u ožujku 2019. Pučkom pravobranitelju potvrđen je status najviše A razine usklađenosti s Pariškim načelima, kao potpuno neovisne i samostalne institucije. Upravo postojanje nezavisne institucije za zaštitu ljudskih prava usklađene s Pariškim načelima jedan je od indikatora za ispunjenje Održivog razvojnog cilja 16 (Mir, pravda i snažne institucije). Pododbor za akreditiranje ukazao je kako je u narednom petogodišnjem razdoblju važno pučkom pravobranitelju osigurati dostatna sredstva potrebna za ispunjavanje svih mandata, uključujući i zaštitu prijavitelja nepravilnosti; osigurati prostore dostupne osobama s invaliditetom i starijim osobama u uredu u Rijeci; u postupak odabira pučkog pravobranitelja uključiti civilno društvo te ograničiti mandat tako da postoji mogućnost samo jednog reizbora.

 

RH i međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava

U travnju 2019. održan je sastanak s predstavnicima GRECO-a, u sklopu 5. evaluacijskog kruga. Cilj njihovog posjeta RH bilo je praćenje primjene antikorupcijskih standarda, između ostaloga i vezano uz ovlasti pučkog pravobranitelja temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, postupak i uvjete obraćanja prijavitelja nepravilnosti pučkom pravobranitelju te izazove u primjeni Zakona.

Tijekom trećeg kruga evaluacije u implementaciji Konvencije VE o suzbijanju trgovanja ljudima, Stručna skupina za suzbijanje trgovanja ljudima (GRETA) se sastala s predstavnicima Ureda kako bi se pobliže upoznali sa zaštitom prava žrtava trgovanja ljudima među tražiteljima međunarodne zaštite i iregularnim migrantima, kao i (ne)mogućnostima njihove identifikacije i pristupa pravdi u situacijama u kojima se ne provode individualizirani postupci.

U skladu s preporukom iz više ranijih izvješća pučke pravobraniteljice, u siječnju 2019. Vlada je usvojila Periodično izvješće o primjeni Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, iako s osam godina kašnjenja. S druge strane, još nije izrađeno Periodično izvješće o provedbi Međunarodnoga pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, iako je rok za dostavu Odboru za ekonomska, socijalna i kulturna prava UN-a bio 2006.

Početkom 2019. RH je podnijela i Među-izvješće o provedbi preporuka iz drugog ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR), a Vlada je u siječnju 2020. usvojila treće izvješće prema UPR-u, nakon predstavljanja civilnom društvu i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora. Kao i u prijašnjim ciklusima, pučka je pravobraniteljica, djelujući kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava sa statusom A, u suradnji s pravobraniteljicom za djecu, pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, također predala Izvješće u okviru trećeg ciklusa.

Tijekom 2019. sastalo se i Nacionalno vijeće za održivi razvoj kako bi usvojilo prvi Dobrovoljni nacionalni pregled RH o provedbi ciljeva održivog razvoja, prezentiran na Političkom forumu visoke razine o održivom razvoju (HLPF) u srpnju 2019. Nažalost, RH nije prepoznala ulogu neovisnih institucija za ljudska prava i tijela za jednakost u provedbi ciljeva održivog razvoja, posebno u svjetlu činjenice da je jedan od indikatora za provedbu cilja 16. upravo postojanje neovisne nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava u skladu s Pariškim principima, što je u RH pučka pravobraniteljica, te činjenice da je ovogodišnja tema HLPF-a bila jednakost, pri čemu je tijelo za jednakost, u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije, također pučka pravobraniteljica.

Na kraju, iznova ukazujemo na potrebu ratifikacije do sada neratificiranih međunarodnih ugovora, čime bi se u pravni sustav RH unijeli najviši standardi zaštite ljudskih prava i nediskriminacije, ponajprije Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Europske socijalne povelje (Revidirane).

 

Sudjelovanje na međunarodnim forumima

U ožujku 2019. Europska je komisija za demokraciju putem prava, poznatija kao Venecijanska komisija, nakon širokog kruga konzultacija, usvojila Načela zaštite i promicanja institucije ombudsmana, tzv. Venecijanska načela, koja trebaju doprinijeti promicanju ljudskih prava i vladavine prava. Preambula Venecijanskih načela podsjeća da pravobraniteljske institucije u svom radu postupaju neovisno ne samo u slučajevima lošeg upravljanja, što je povijesno njihova prva funkcija, već i u slučajevima kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Istovremeno, i Odbor ministara usvojio je Preporuku CM/Rec(2019)6 o razvoju ombudsmana kojom, između ostalog, izražava zabrinutost zbog prijetnji, pritisaka i napada na njih i njihove zaposlenike, kojima su povremeno izloženi.

Multilateralna suradnja s tijelima UN-a, EU i Vijeća Europe, a posebice u okviru specijaliziranih mreža: GANHRI-a, ENNHRI-a, EQUINET-a, IOI-a, Europske mreže ombudsmana te Mreže mediteranskih ombudsmana, nastavljena je i važna je za ispunjavanje mandata neovisne institucije za ljudska prava.

Na godišnjoj skupštini EQUINET-a u listopadu 2019. zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter ponovno je izabrana za predsjedavajuću, dok je pučka pravobraniteljica Lora Vidović i dalje članica Upravnog odbora ENNHRI-a i biroa GANHRI-a. Predstavnici Ureda nastavili su sudjelovati u radnim grupama ENNHRI-a o pravnim pitanjima, ekonomskim i socijalnim pravima, održivim razvojnim ciljevima, komunikaciji, poslovanju i ljudskim pravima, kao i predsjedavati radnom skupinom o azilu i migracijama. Također, savjetnici Ureda nastavili su sudjelovati i u aktivnostima radnih skupina EQUINET-a za pravo jednakosti, strateško parničenje te komunikaciju, a sudjelovali su i na konferencijama, seminarima i godišnjoj skupštini obje mreže, te su se redovito uključivali u istraživačke projekte i izradu EQUINET-ovih i ENNHRI-evih publikacija.

U suradnji s OESS-ovim Uredom za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), u travnju 2019. organiziran je stručni sastanak o postupanju prema migrantima u jugoistočnoj Europi te incidentima motiviranim rasizmom, ksenofobijom i mržnjom, na kojemu je sudjelovalo 45 stručnjaka iz deset država članica OESS-a, uključujući i predstavnike vlada, lokalnih vlasti, nacionalnih i međunarodnih organizacija, OCD-a te migrantskih zajednica.

Europska mreža ombudsmana organizirala je godišnju konferenciju u Briselu, na temu jačanja uloge građana u demokratskim procesima. Zamjenica pučke pravobraniteljice Lidija Lukina Kezić sudjelovala je u radnim grupama za zdravstvo i demografiju.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je na konferenciji o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, održanoj u okviru službenog programa finskog predsjedanja Vijećem EU u rujnu 2019., govorila o ulozi nacionalnih institucija za ljudska prava u izgradnji inkluzivnih društava i promicanju prava na sudjelovanje u političkom i javnom životu.

Značajnu ulogu u promicanju jednakosti i borbe protiv rasizma i netolerancije ima i Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI), koja je ove godine obilježila 25. obljetnicu rada. Stoga je u rujnu u Parizu pod pokroviteljstvom francuskog predsjedništva Odbora ministara VE organizirana konferencija na kojoj je kao predsjedavajuća Equineta, ali i članica ECRI-a za RH, izlaganje održala i zamjenica Tena Šimonović Einwalter.

Tijekom 2019. nastavljeno je predsjedanje ENNHRI-evom Radnom skupinom o azilu i migracijama, a u listopadu 2019. je na sastanku Mreže NPM-a jugoistočne Europe, na kojem je sudjelovala zamjenica pučke pravobraniteljice Maja Kević, hrvatski NPM koji djeluje u sklopu Pučkog pravobranitelja izabran za predsjedavajućeg Mrežom u 2020.

I tijekom 2019. nastavljena je suradnja s kolegama iz drugih nama bliskih institucija pa su nam u posjeti bili predstavnici pravobraniteljskih institucija iz Katalonije, Albanije i Bosne i Hercegovine. Također, bili smo domaćini dva ENNHRI događaja: sastanka radne skupine o azilu i migracijama i radionice o ulozi nacionalnih institucija za ljudska prava u izgradnji mira.

 

PREPORUKE:

1. Vladi RH, da dostavi periodično izvješće UN-ovom Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava.

2. Vladi RH, da pokrene postupak ratifikacije Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Europske socijalne povelje (Revidirane).

3. Vladi RH, da u raspravu o provedbi ciljeva održivog razvoja uključi pravobraniteljske institucije i OCD-e.

 

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.

Suradnja s dionicima

Uloga civilnog društva u zaštiti i promicanju ljudskih prava