Foto: EEA & Norway Grants
U organizaciji Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) u Beču se 11. i 12. ožujka 2024. održao Forum za ljudska prava (Fundamental Rights Forum – FRF), najveći europski događaj u području ljudskih prava i jednakosti.
Ovogodišnje izdanje održano je pod sloganom „Prava u pokretu: prihvaćanje ljudskih prava za budućnost Europe“, s fokusom na tri glavne teme – osiguravanje digitalizacije u skladu s ljudskim pravima, oblikovanje društveno i ekološki održive Europe te zaštita demokracije i građanskog prostora na kontinentu.
Uz pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter, na događanju su sudjelovali i mnogobrojni čelnici i stručnjaci iz Europske unije, Vijeća Europe, OESS-a, Ujedinjenih naroda, kao i predstavnici akademske zajednice, lokalnih vlasti, civilnog društva, poslovnog svijeta te sporta, umjetnosti i vjerskih zajednica.
U dijelu Foruma posvećenog osiguravanju digitalizacije, pravobraniteljica Šimonović Einwalter sudjelovala je u tematskoj raspravi pod nazivom „Od koda do savjesti: Osiguravanje digitalizacije u skladu s pravima“ zajedno s, između ostalih, Alexandrom Xanthaki, posebnom izvjestiteljicom UN-a u području kulturnih prava, Teresom Ribeiro, Predstavnicom za slobodu medija OSCE-a, Mennom Ettemom, čelnikom Službe za suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje te Odjela za umjetnu inteligenciju Vijeća Europe.
Sudionici panela zaključili su kako je potrebno postići veću razinu transparentnosti, povezanosti i suradnje po pitanju primjene postojećih i novih standarda u ovom području, poput EU Akta o umjetnoj inteligenciji (AIA).
Inače, AIA je prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu te će se njime popuniti postojeće pravne praznine. Odnosi se na rizike korištenja umjetne inteligencije kroz niz zahtjeva i obaveza osmišljenih za zaštitu zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava u državama članicama EU-a, a očekuje se i da će imati značajan utjecaj na globalno upravljanje umjetnom inteligencijom.
Aktom se, primjerice, ograničava korištenje takozvanih visokorizičnih sustava umjetne inteligencije i zabranjuje određene neprihvatljive upotrebe, pa će tvrtke koje pružaju visokorizične sustave umjetne inteligencije morati ispuniti određene zahtjeve EU-a. Uz to, njime se također osniva i javni EU registar takvih sustava s ciljem poboljšavanja transparentnosti i bolje provedbe svih obveza.
Pri tome je važno definiranje odgovornost država, kao i privatnih tvrtki koje rade na razvoju sustava utemeljenih na umjetnoj inteligenciji, za eventualne negativne posljedice njihovog korištenja. Svakako je ključno obrazovanje te jačanje digitalne i algoritamske pismenosti, pogotovo mladih, ali i starijih osoba te ostalih ranjivih skupina. Naime, upravo su već marginalizirane skupine sustavno i nerazmjerno izložene većem riziku kršenja njihovih prava uz veće izglede da budu oštećene algoritamskim alatima za donošenje odluka koji ne predstavljaju njihove perspektive i interese.
No, kako su se složili sudionici panela, edukacija ne može biti zamjena za svrhovitu i inkluzivnu državnu regulativu, niti se odgovornost može i smije prebaciti samo na građane kao korisnike digitalnih proizvoda i usluga.
U svemu su naglasili ulogu ljudskih prava u tom procesu, davanjem vizije, odnosno načina kako bi područje korištenja raznih digitalnih proizvoda i usluga trebalo urediti u skladu sa zaštitom ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije te sprečavanjem mogućih zlouporaba i pravnom zaštitu u slučaju istih. To je pogotovo važno u današnjim vremenima rastuće sekuritizacije, čime raste i mogućnost narušavanja ljudskih prava i jednakosti građana.
Više o Forumu za ljudska prava 2024. možete saznati ovdje.
