Tijekom 2019. nenajavljeno smo obišli Dom za starije osobe Duga u Zagrebu, kako bismo utvrdili razinu poštivanja ljudskih prava korisnika, posebno u pogledu zdravstvene njege korisnika te u situacijama koje bi mogle predstavljati ograničavanje slobode kretanja.
Iako smo u ranijim izvješćima ukazivali na nužnost da ugovor o smještaju mora potpisati korisnik te da se u slučajevima, kada zbog težeg zdravstvenog stanja to ne može učiniti, a nema skrbnika, mora obavijestiti CZSS radi imenovanja posebnog skrbnika, i u ovom Domu uočeno je da ugovor o smještaju potpisuje obveznik plaćanja smještaja, u pravilu član uže obitelj. Ovakvo postupanje nije prihvatljivo jer svako zadržavanje u ustanovi bez pristanka predstavlja ograničavanje slobode kretanja bez zakonske osnove. Većina korisnika kod sebe nije imala osobnu iskaznicu, koja je bila kod rodbine, a u Domu se nalazila preslika, što je također način ograničavanja slobode kretanja, na što smo već ukazivali u ranijim izvješćima.
Postupak po pritubama korisnika sukladno ZSS-u i Pravilniku o standardima kvalitete socijalnih usluga, nije uređen niti u ovom domu, a ne vodi se ni posebna evidencija o pritužbama, poduzetim radnjama i njihovom rješavanju, što je neophodno. Pritužbe se većinom iznose usmeno, rješavaju se neformalno i odmah, a o ishodu se korisnike u pravilu obavještava samo usmeno. Stoga je potrebno postojeće interne akte uskladiti sa ZSS-om i Pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga.
Nadalje, korisnicima se boravište odnosno prebivalište ne prijavljuje na adresi Doma, iako je prema Zakonu o prebivalištu obveza domova prijaviti policijskoj postaji boravište svih osoba kojima pružaju usluge smještaja duže od tri mjeseca.
Nedostatci na koje smo ukazivali tijekom ovog obilaska u pravilu su jednaki onima koje smo nailazili u prethodnim obilascima domova za starije osobe.
Iako Dom pruža uslugu smještaja osoba koje su oboljele od Alzheimerove ili drugih oblika demencije, za njih nema ustrojenu posebnu smještajnu jedinicu, u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, već su ti korisnici smješteni zajedno s ostalima, što je neprihvatljivo. Nedostatak radnika pokušava se nadoknaditi dodatnim zalaganjem zaposlenih, prostor je izrazito čist i uredan, no ipak utječe na kvalitetu pruženih usluga pa tako teže pokretne korisnike iz kreveta podiže samo fizioterapeut ili rodbina, što nije dovoljno. Kako je tendencija da se što više raspoloživog prostora namjenjuje za spavaonice, zamjetan je nedostatak prostorija za rad zaposlenika. Primjerice, radni prostor socijalne radnice je na hodniku, gdje bez dovoljno privatnosti razgovara s korisnicima i njihovim obiteljima, što je nedopustivo. Primijenjeni restriktivni postupci, primjerice korištenje magnetnog remena ili podizanje ograde kreveta, nisu dokumentirani u individualnom planu korisnika, nije naveden razlog korištenja te nije vidljivo je li to odredio liječnik ili netko drugi, a ne vode se ni potrebne evidencije o njihovoj primjeni. Fizičko ograničavanje kretanja (fiksacija) upotrebom magnetnog remena spada u primjenu mjera prisile, koje ZZODS omogućava i u domovima socijalne skrbi, prema osobama s težim duševnim smetnjama, na način i pod uvjetima istim kao i u psihijatrijskim ustanovama. Stoga, ako ih domovi primjenjuju, mora ih odrediti psihijatar te se moraju provoditi kao na psihijatrijskim odjelima, odnosno u bolnicama.
I u ovome, kao i u većini domova za starije koje smo obišli ranijih godina, teže pokretni i nepokretni korisnici smješteni su na katu pa nije jasno kako bi se, u slučaju potrebe, provela evakuacija korisnika i zaposlenih. Iako prvi kat ima dva izlaza, zaposlenima je trebalo duže vrijeme da pronađu ključ od izlaza za slučaj potrebe, koji je dosta uzak. Dom nije opremljen ni dojavljivačima dima, a kako do sada nisu provodili vježbe evakuacije u slučaju opasnosti, primjerice od požara ili potresa, preporučili smo da ih žurno provedu. Ove vježbe trebalo bi redovito provoditi u svim domovima za starije, s posebnim naglaskom na jedinice u kojima su smještene teško pokretne, nepokretne i dementne osobe.
PREPORUKE:
1. Županijama, odnosno Gradu Zagrebu, da uvjete smještaja na stacionarnim odjelima za sve decentralizirane domove usklade s Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga;
2. Županijama, odnosno Gradu Zagrebu, da u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, izrade analizu popunjenosti radnih mjesta za sve decentralizirane domove, te ih u slučaju potrebe popune;
3. Županijama, odnosno Gradu Zagrebu, da usklade interne akte domova nad kojima imaju osnivačka prava sa Zakonom o socijalnoj skrbi i Pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga, posebice vezano uz postupke po pritužbama korisnika.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.
