Svjetski dan zaštite okoliša
Ujedinjeni narodi proglasili su 5. 6. Svjetskim danom zaštite okoliša, a obilježava se od 1973. godine. Ove godine fokus je na zagađenju plastikom, kako bi se podigla svijest o njenoj štetnosti za okoliš i zdravlje ljudi.
U domovima i na ulicama Hrvatske posljednjih je godina vidljivo da građani sve više paze na količinu plastike koju koriste – razdvajaju otpad, koriste vlastite boce za vodu umjesto jednokratnih ili platnene umjesto plastičnih vrećica u trgovinama. Tako su stanovnici Hrvatske u 2019. godini u prosjeku koristili 138 plastičnih vrećica, a već 2020. godine 90 komada, što je čak 35% manje.
Međutim, iako postoje određeni pozitivni pomaci, nužno je nastaviti smanjivati korištenje plastike, što pokazuje i količina plastičnog otpada koja se nalazi u prirodi. Tako znanstvenici ističu kako je Jadransko more među najonečišćenijima u Europi, kada se gleda količina i zastupljenost plastičnog otpada, i upozoravaju da se na plažama i morskom dnu uz hrvatsku obalu nalazi otpad nezanemarive količine. Više od 40 tisuća tona otpada prikupljeno je s plaža i morskog dna u gotovo 200 akcija čišćenja koje su od 2016. do danas evidentirane u bazi Instituta za oceanografiju i ribarstvo, a većinu čini upravo plastični otpad – vrećice, boce, čepovi, štapići za uši i drugo.
Poseban rizik za okoliš i zdravlje ljudi predstavlja mikroplastika, koja je kroz zagađenje prisutna i u hrani koju svakodnevno jedemo. To i ne čudi s obzirom na podatak koji iznosi UN – da broj čestica mikroplastike sada premašuje broj zvijezda u našoj galaksiji.
Primjer opasnosti zbog zagađenja plastikom su i predmeti u kojima postupa pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, a koji se odnose na zaštitu ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš. Neke od tih predmeta opisujemo u nastavku.
Predmet 1 – više tona protuzakonito odložene plastike u bivšoj tvornici „Istraplastike“ u Pazinu
U Pazinu je već najmanje pet godina protuzakonito odloženo četiri tisuće tone plastike, gume i tekstila porijeklom iz Italije, u bivšoj tvornici „Istraplastike“, u blizini kuća, što znači da ugrožava zdravlje i sigurnost stanovnika. Pučka pravobraniteljica više je puta upozoravala da je otpad odložen u prostoru bez uporabne dozvole za tu namjenu, da se ne provode mjere zaštite od požara, da nema revizije procjene ugroženosti i plana zaštite od požara, kao i da nema vatrogasnog dežurstva.
Unatoč tome, otpad je i dalje tamo, kao i neslaganje između Državnog inspektorata i Ministarstva gospodarstva oko načina zbrinjavanja ovog otpada, a prošle je godine izbio i požar kojeg je uzrokovalo varenje u susjednoj prostoriji. Pučka pravobraniteljica je i u Izvješću za 2024. godinu istaknula ovaj predmet i ponovila kako nepostupanje po upozorenjima i preporukama ne vodi poboljšanju već doprinosi odgovornosti nadležnih ukoliko dođe do (novog) požara.
Osim toga, kršenje zakona ne smije biti poslovni model, koji se tvrtkama i pojedincima financijski isplati, dok cijenu zdravlja i sigurnosti plaćaju građani.
Predmet 2 – požar u tvornici za preradu plastike „Drava International“
Nakon što je 2023. godine došlo do požara u osječkoj tvornici za preradu plastike „Drava International“, inspekcijski nadzori otkrili su povrede više zakona – Zakona o gospodarenju otpadom, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o vodama, Zakona o Državnom inspektoratu, Zakona o radu i Zakona o strancima.
U tom požaru naizgled, na temelju rezultata analiza tla, vode i hrane koje su proveli akreditirani zavodi i laboratoriji, kratkoročno nije došlo do značajnog utjecaja na zdravlje ljudi. No, pučka pravobraniteljica ukazala je kako je potrebno pratiti i moguće dugoročne utjecaje, kao i čuti mišljenje i pojašnjenje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, vezano za analizu uzoraka hrane i vode koji su se pokazali problematičnima, odnosno u kojima je pronađen veći broj čestica mikroplastike.
Također je djelomično ispunjena preporuka pučke pravobraniteljice upućena Državnom inspektoratu, Gradu Osijeku i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije da nastave uzorkovati tlo, hranu i vodu radi utvrđivanja posljedica požara. No, nije provedena preporuka Gradu Osijeku i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije da dugoročno prate zdravstveno stanje građana i radnika koji su za vrijeme požara bili smješteni u krugu tvornice.
Pučka pravobraniteljica i o ovom je slučaju govorila u Saboru, kada je upozorila da je zabrinjavajuće što se, prema javno dostupnim podatcima, u krugu tvornice nalazila puno veća količina otpada od dozvoljene. To pokazuje kako treba redovito provoditi nadzor rada ovakvih postrojenja i izricati učinkovite mjere koje će spriječiti protuzakonito i po život, zdravlje i okoliš rizično postupanje. Uz utvrđivanje odgovornosti za ovaj slučaj, ključ je upravo na prevenciji ovakvih praksi. Značajno je i što su u krugu tvornice bili smješteni radnici tvornice i osim što su samim time bili u većem riziku od stradavanja, rizično je i što su se nakon gašenja požara vrlo brzo vratili u isti smještaj.
Ovaj predmet također je jedan od istaknutih u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu – više doznajte ovdje.
Predmet 3 – rad tvornice plastike u Vrginmostu
U 2024. godini mještani Vrginmosta okupljeni u građanskoj inicijativi pritužili su se pučkoj pravobraniteljici na rad tvornice u vlasništvu Phaten Plastic Recycling d.o.o. iz više razloga: prekomjerne buke, onečišćenja zraka, pojačanog prometa teretnih kamiona, neadekvatno izrađenog Elaborata gospodarenja otpadom, ispuštanja otpadnih voda u prirodu, narušavanja zdravlja, ugroze od požara i drugih potencijalnih opasnosti.
Državni inspektorat utvrdio je brojne nepravilnosti iz područja rada i gospodarenja otpadom, kako u Vrginmostu, tako i u Slatini gdje tvrtka također posluje. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ukinulo je tvrtki dozvolu za gospodarenje otpadom za pogon u Vrginmostu, dok je za pogon u Slatini Državni inspektorat zabranio obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom.
Pučka pravobraniteljica nastavlja pratiti stanje na obje lokacije, odnosno poštuju li se izdane zabrane, a i o ovom je predmetu izvijestila Hrvatski sabor. Također, ovaj slučaj ukazuje na značaj rada branitelja ljudskih prava koji prijavljuju ugroze prava na čist, zdrav i održiv okoliš i poduzimaju mjere radi njegovog očuvanja. Na žalost, neki od njih ukazuju da su zbog toga izloženi raznim oblicima pritisaka, kao primjerice tužbama protiv javnog sudjelovanja, nenajavljenim inspekcijskim nadzorima, prijetnjama i drugim represivnim mjerama. Više možete doznati u poglavlju o braniteljima ljudskih prava u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu.