Snažne i odgovorne institucije, jako civilno društvo te savjesni pojedinci preduvjeti su promjene u području rodne ravnopravnosti – jedan je od zaključaka okruglog stola pod nazivom „Rodna ravnopravnost: stvarnost i izazovi“ održanog u četvrtak 17. listopada u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u suradnji s Europskim domom Zagreb i Europskim pokretom Hrvatska. Cilj okruglog stola na kojem je, uz Radu Borić, Sanju Juras i Jelenu Veljaču, sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, bio je usredotočiti se na važnost rodne ravnopravnosti u demokratskim društvima te iz različitih pozicija analizirati današnje stanje prava žena.
Na početku događanja okupljene sudionike pozdravila je Nataša Owens, predsjednica Europskog pokreta Hrvatska – Europskog doma Zagreb i potpredsjednica organizacije European Movement International rekavši kako je rodna ravnopravnost u samoj srži Europske unije te da je iznimno važno sudionicima borbe za ravnopravnost pružiti platformu za rad i širenje svijesti o problematici nejednakosti.
Prisutnim predstavnicima ministarstava, veleposlanstava, organizacija civilnog društva i građanima, obratila se i državna tajnica iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić, koja je naglasila kako je postizanje rodne ravnopravnosti dugoročan proces usmjeren prema izgradnji boljeg društva te kako Hrvatska ulaže velike napore u postizanje jednakosti. „Prošle godine ratificirali smo Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te sada nastavlja raditi na realizaciji zacrtanih ciljeva, poput pružanja pomoći žrtvama i ostvarivanja suradnje s organizacijama civilnog društva. Isto tako, i u sklopu predsjedanja Vijećem Europske unije, naša zemlja nastavit će težiti ostvarenju jednakosti na svim poljima“, zaključila je Mađerić.
Raspravu je otvorila začetnica pokreta „Spasi me“ Jelena Veljača istaknuvši da se javni diskurs na temu nasilja nad ženama mora nastaviti. „Kada se piše o nasilju nad ženama, ne radi se o jednom izoliranom slučaju, već postoji praksa nasilja, njegovog neprijavljivanja te, na koncu, neadekvatnog kažnjavanja počinitelja. Nove tehnologije tu igraju veliku ulogu – povećanje vidljivosti koju nose pokreti poput #metoo ili #spasime, potiču žene da podijele svoje priče i odvaže se prijaviti zločin“.
Međutim, pri tom valja imati na umu da nove tehnologije donose i neke opasnosti, upozorila je zamjenica Šimonović Einwalter: „Govor mržnje na internetu također je oblik nasilja s kojim se žene susreću, te je izuzetno često usmjeren na političarke, novinarke i ostale javne osobe koje se svakodnevno susreću s govorom mržnje na internetu preko nebrojenih komentara koji prolaze nekažnjeno.“
Profesorica, aktivistkinja i osnivačica Centra za ženske studije Rada Borić istaknula je da je važno da „ulica“ ne preuzme pravdu u svoje ruke – institucije moraju biti te koje će poduzeti adekvatne mjere prema počiniteljima zločina, ali istovremeno i pružiti pomoć žrtvama. Podrška institucija – psihološka, pravna i financijska – ključna je u borbi protiv nasilja nad ženama. „Neprijavljivanje nasilja jedan je od najvećih problema. Postavlja se pitanje kako će žene prijavljivati nasilje ako im institucije ne vjeruju? Teret dokazivanja ne smije biti na žrtvi i ne smije postojati vremensko ograničenje za prijavu i traženje naknade, a to su prvi koraci potrebni za poticanje žena na prijavljivanje nasilja“, zaključila je Borić.
Zamjenica Šimonović Einwalter u nastavku rasprave pojasnila je nacionalni i europski zakonodavni okvir kojim se štite ženska prava te naglasila da na razini EU postoji bogata sudska praksa temeljena na europskim direktivama, uključujući izravnu i neizravnu diskriminaciju, uznemiravanje i spolno uznemiravanje. Istovremeno, tzv. Horizontalna direktiva koja bi proširila zabranu diskriminacije na osnovu invaliditeta, dobi, vjere ili uvjerenja i seksualne orijentacije, i koja bi štitila žene koje su često diskriminirane po više osnova, još nije usvojena. Također, dodala je, ne smije se zaboraviti i nacionalno zakonodavstvo koje može pružiti i širu zaštitu ženama. Navela je i da bi trebalo nastaviti raditi i na bržem zatvaranju jaza u plaćama i mirovinama između žena i muškaraca, ali i boljem uključivanju muškaraca u brigu za djecu putem primjerice očinskog dopusta.
Sanja Juras iz udruge Kontra predstavila je rezultate nedavno objavljenog LGBT Eurobarometra, a unatoč nekim pozitivnim promjenama, istovremeno se događaju i negativni trendovi u obliku raznih pokreta usmjerenih na ukidanje već postignutih prava LGBT osoba, te je ,vezano za situaciju u Hrvatskoj, posebno istaknula problem zločina iz mržnje prema toj društvenoj skupini.
Raspravu je zaključila zamjenica Šimonović Einwalter rekavši kako o ženskim pravima ne smiju pričati samo žene, u raspravu se moraju uključiti i muškarci, jer samo cijela zajednica može ostvariti istinsku jednakost. Pri tome je važno da prijeđemo s riječi na djela, a način na koji to ostvarujemo jest da svaki pojedinac za sebe shvati kako može doprinijeti promjeni, kako u privatnom, tako i u profesionalnom životu.
