Vijeće Europe, Europska komisija, mreža organizacija civilnog društva koje zagovaraju prava i interese osoba starije životne dobi „Age Platform“ te Europska mreža nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava (ENNHRI) zajednički su, u cilju obilježavanja Svjetskog Dana podizanja javne svijesti o zlostavljanju osoba starije životne dobi, kojeg je prije 10 godina proglasila Opća skupština Ujedinjenih naroda, organizirali dvodnevnu konferenciju pod nazivom „Zlostavljanje osoba starije životne dobi u Europi: obnovljena obveza ili propuštena prilika? Politike i primijenjene prakse“. Konferencija je održana 15. i 16. lipnja 2015. u Bruxellesu.
Obilježavanje jubileja iskorišteno je za analizu do sada provedenih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje zlostavljanja i zaštitu osoba starije životne dobi. Svoja iskustva, dobre prakse, ali i uočene pravne praznine u području zaštite prava i interesa te zaštite od zlostavljanja osoba starije životne dobi prezentirali su predstavnici europskih i međunarodnih organizacija („Age Platform“, UN-a, EU, VE, ENNHRI-a, Europski parlament), kao i predstavnici pojedinih nacionalnih institucija i parlamenata (Ministarstvo socijalne skrbi Slovenije, Nacionalni centar za zaštitu osoba starije životne dobi Irske, Njemački institut za ljudska prava, Mreža organizacija za potporu žrtvama kaznenih djela „Victim support Europe“, Britanski centar za dugovječnost, parlament Kraljevine Švedske, Ministarstvo rada, socijalne skrbi i zaštite potrošača Republike Austrije, Europsko udruženje za prezentaciju potrošača u standardizaciji – ANEC).
Zlostavljanje osoba starije životne dobi većinom se događa iza zatvorenih vrata i često ostaje skriveno. Stoga i ne postoje precizni podaci o pojavnosti ovog problema, ali procjene su zabrinjavajuće. Primjerice, prema proračunima Svjetske zdravstvene organizacije, 30% ubojstava osoba starije životne dobi posljedica su njihovog zlostavljanja. Osim dobi, faktori rizika su i potreba za tuđom pomoći i njegom te nedostupnost organizirane društvene potpore. Problem je i što zlostavljanje osoba starije životne dobi, zbog izoliranosti, straha ili srama te neosviještenosti žrtve o svojim pravima, često ostaje neprijavljeno.
Ipak, ubrzano starenje stanovništva, kao i produljenje životnog vijeka, utjecalo je na prepoznavanje problema i potrebe preventivnog, praktičnog i političkog djelovanja. Stoga su u EU razvijene različite inicijative usmjerene na smanjivanje rizika zlostavljanja osoba starije životne dobi. Jedan od pristupa navedenom problemu predstavlja i njegovo sagledavanje kroz prizmu kršenja/zaštite ljudskih prava osoba starije životne dobi. Stoga je na Konferenciji analizirana mogućnost neposredne primjene postojećih međunarodnih instrumenata zaštite ljudskih prava koji se, iako izrijekom ne navode osobe starije životne dobi, primjenjuju i na njih. Na europskoj razini riječ je o instrumentima usmjerenima na zaštitu od diskriminacije, zaštitu žrtava kaznenih djela i zaštitu prava potrošača, o Preporuci VE o pravima osoba starije životne dobi te praksi Europskog suda za ljudska prava.
Nadalje, na Konferenciji su predstavljena i iskustva lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija koje se bave zaštitom osoba starije životne dobi od zlostavljanja. Razmjena prikupljenih iskustava trebala bi doprinijeti razvoju sveobuhvatne politike koja bi se bavila ovim rastućim problemom.
Na Konferenciji je predstavljen i projekt Europske mreže Nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava pod nazivom „Ljudska prava osoba starije životne dobi na dugotrajnoj institucionalnoj skrbi“. Provedba Projekta trebala bi unaprijediti razinu zaštite ljudskih prava osoba starije životne dobi u dugotrajnoj skrbi. Ured pučke pravobraniteljice partnerska je organizacija u provedbi navedenog Projekta.
