10. prosinca diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava, a ove je godine u okviru UN-a posvećen doprinosu mladih i njihovom sudjelovanju u društvenim pokretima koji zagovaraju ljudska prava i mijenjaju svijet na bolje. Stoga je sudjelovanje mladih i njihovo osnaživanje, kako bi bolje poznavali i tražili svoja prava, ključno za ostvarivanje održivog razvoja.
Prema Općoj deklaraciji, ljudska prava temelj su slobode i pravde u svijetu, kao i put prema slobodi od straha i od neimaštine. Naime, upravo je siromaštvo veliki neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji, jer često znači život u potpuno neadekvatnim uvjetima, društvenoj izolaciji, a može imati brojne posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tržištu rada, kao i dovesti do beskućništva. Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je 19,3 posto građana u riziku od siromaštva, a u toj situaciji je i 16,7 posto mladih u dobi 18-24 godina. Posebno zabrinjava podatak da je u riziku od siromaštva i 28,1 posto starijih osoba.
Kada govorimo o mladima, važno je imati na umu kako socijalna isključenost u ranoj dobi može imati dugotrajne posljedice za pojedinca i društvo u cjelini, jer može utjecati na sve aspekte njihovih života. Za mnoge mlade ljude, potraga za poslom daleko je od jednostavnog. Često je njihov ulazak na tržište rada otežan, na slabo plaćenim i nesigurnim poslovima. Podaci Eurostata koji pokazuju kako čak 75,4 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 25 do 29 godina živi sa svojim roditeljima, dok ih je u nordijskim zemljama manje od 10,5 posto, govore tome u prilog.
Osim toga, neodgovarajuće zdravstvene i socijalne usluge, udaljenost ustanova, neadekvatna mreža javnog prijevoza i nedostatak radnih mjesta, i dalje su svakodnevica stanovnika ruralnih područja i otoka. Sve to doprinosi nastavku iseljavanja, pa je tijekom 2018. godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku iselio 39.515 osoba, u najvećoj mjeri mladih i radno sposobnih.
Zabrinjava i što građani često nisu upoznati sa svojim pravima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlučuju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da će time išta dobro postići, boje se troškova ili nečije „osvete“. Stoga ne čudi kako je poznavanje ljudskih prava u sklopu pripreme mladih za informirane, aktivne i odgovorne građane jedan od najvažnijih ciljeva obrazovne politike Vijeća Europe, a jedan od indikatora četvrtog Cilja održivog razvoja Kvalitetno obrazovanje odnosi se upravo na osiguravanje obrazovanje za ljudska prava u obrazovnom sustavu. U Hrvatskoj, nije prihvaćena preporuka pučke pravobraniteljice da se građanski odgoj i obrazovanje uvrsti kao samostalni predmet, no ipak je u siječnju 2019. godine donesen kurikulum za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama. Ipak, da bi osigurali njegovu primjenu u učionicama u svim dijelovima Hrvatske, potrebno je nastaviti provoditi sustavne edukacije nastavnika o načinima njegovog uključivanja, kao međupredmetne teme, u nastavni proces.
U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, pučka pravobraniteljica Lora Vidović u Rijeci, Zagrebu, Splitu i Osijeku organizirala je četiri okrugla stola, kako bi se osnažila razina javne svijesti o nekima od ključnih tema iz područja ljudskih prava u Hrvatskoj – o ulozi gradova u promicanju jednakosti, govoru mržnje o mladima na internetu, te o siromaštvu osoba starije životne dobi.
