Ključ zaštite njihovih prava i sloboda u izbjeglištvu leži u dobroj pripremi država u koje stižu, temeljenoj na solidarnosti, suradnji i dosadašnjim iskustvima izvanrednih situacija i kriza. Tome mogu pomoći i naše preporuke, koje donosimo u nastavku.

U prvih 10 dana agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, odnosno rata u kojem je već sad stradao veliki broj civila, gotovo dva milijuna izbjeglica napustilo je Ukrajinu u potrazi za sigurnošću. Među zemljama koje su im iskazale punu podršku i veliku solidarnost je i Hrvatska, što je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter već ocijenila kao pozitivan smjer reagiranja – kako građana koji su odmah iskazali spremnost da pomognu izbjeglicama i u to ulažu veliki trud, tako i Vlade Republike Hrvatske koja je ponudila i priprema pružiti sigurnost i podršku svima koji od rata pobjegnu u Hrvatsku.

Pri tom je iznimno važno da je Europska unija aktivirala institut privremene zaštite (Direktiva 2001/55/EZ). Način je to pružanja neposredne zaštite, a jedan od njenih ciljeva je i omogućiti različita prava izbjeglicama, uključujući i pristup smještaju, obrazovanju i radu, kao i zdravstvenu zaštitu.

Naša institucija u ovoj je situaciji aktivna prvenstveno kao opunomoćenica Hrvatskog sabora i nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava te središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, i to kroz davanje preporuka Vladi od samog početka. Pri tom su nam iznimno dragocjena dosadašnja iskustva rada u sličnim izvanrednim okolnostima, ponajviše poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji 2014., migrantskoj krizi 2015. i 2016., kao i potresima u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji 2020. I tada smo svojim preporukama, upozorenjima i mišljenjima pružali podršku Vladi u unapređivanju zaštite prava najranjivijih, što ćemo nastaviti činiti i sada.

 

Prvi korak – kako izgleda organiziran i učinkovit sustav prihvata i pomoći izbjeglicama?

Zaštita ljudskih prava i sloboda putokaz je za kvalitetno postavljanje sustava prihvata i pomoći izbjeglicama.

U nastavku donosimo neke od karakteristika kvalitetnog odgovora na izbjegličku krizu, odnosno dobro organiziranog i učinkovitog sustava, pripremljenog na temelju zaštite ljudskih prava i sloboda, a na dobrobit izbjeglica i društva u kojem traže zaštitu od pogibelji:

  • Učinkovita, pravovremena i sveobuhvatna evidencija svih izbjeglica koji su došli, po mogućnosti već pri prelasku granice

Ova evidencija treba biti dostupna raznim tijelima radi ostvarivanja prava izbjeglica, prvenstveno na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, rad i smještaj, a ta evidencija treba uključivati i osobne kartone u koje se upisuju sve promjene (npr. smještaj) i vrste primljene pomoći.

  • Prepoznavanje i dodatna podrška osobito ranjivim skupinama kod evidentiranja, uključujući i obraćanje pažnje na moguće rizike (trgovanje ljudima i sl.)

Ranjive skupine u značajnijem su riziku od ugroze ljudskih prava, a definirane su Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (čl. 4., st. 14.) – to su osobe lišene poslovne sposobnosti, djeca, djeca bez pratnje, starije i nemoćne osobe, teško bolesne osobe, osobe s invaliditetom, trudnice, samohrani roditelji s maloljetnom djecom, osobe s duševnim smetnjama te žrtve trgovanja ljudima, žrtve mučenja, silovanja ili drugog psihičkog, fizičkog i spolnog nasilja, kao što su žrtve sakaćenja ženskih spolnih organa.

  • Osiguravanje informacija izbjeglicama odmah po dolasku u zemlju

Kako bi znali kome se, kada i kako mogu obratiti za humanitarnu pomoć i druge oblike podrške, izbjeglicama je potrebno (na jeziku koji razumiju) dati informacije o svima koji im za tu potrebu stoje na raspolaganju – primjer je letak na hrvatskom i ukrajinskom jeziku, koje su pripremili Hrvatski Crveni križ i Ravnateljstvo civilne zaštite RH

  • Postojanje plana smještaja

Ovaj plan potrebno je pripremiti prioritetno, odnosno na samom početku izbjegličke krize, pri čemu je osobito važno da se to čini u suradnji s lokalnim zajednicama. On treba obuhvaćati i planove za smještaj osoba za koje se procjenjuje da će tek doći.

  • Postojanje središnje kontakt točke za obavijesti i informacije

Središnja kontakt točka može raspolagati (i svima kojima je to potrebno) dostavljati osnovne upute o tijelima, organizacijama i koordinacijama koje pružaju neposrednu pomoć i humanitarnu potporu izbjeglicama. S druge strane, njoj sve osobe i organizacije mogu dostavljati obavijesti i informacije o izbjeglicama koje su došle u Hrvatsku i njihovim humanitarnim potrebama.

  • Postojanje središnje točke koordinacije humanitarnih udruga

Ovu koordinaciju potrebno je organizirati već kod pojave prvih potreba za humanitarnom pomoći i inicijativa za njezino pružanje, radi maksimalne učinkovitosti i koordiniranog rada svih uključenih, a time i uspješnog i pravovremenog dolaska potrebne pomoći do onih koji je trebaju.

  • Dostupan prijevod

Među prioritetnim zadaćama je i osiguranje adekvatnog prevođenja, bilo putem angažiranja prevoditelja osobno ili putem servisa koji bi omogućio video/audio prevođenje – ovo je važno kako bi se spriječile situacije u kojima, primjerice, roditelj zbog nepoznavanja jezika ne uspijeva pedijatru dati točne informacije o simptomima bolesti kod djeteta i slično.

  • Dostupna psihosocijalna pomoć

Izbjeglice su izložene značajnim traumama, zbog nasilja kojem su svjedočile, pretrpljenog straha za vlastite živote, trenutnog straha za živote svojih najbližih koji ostaju na ratom zahvaćenom području, napuštanja životne okoline, razdvojenosti od članova obitelji i brojnih drugih. Zato je važno očuvati i njihovo mentalno zdravlje, kroz stručnu, pravovremenu i dostupnu psihosocijalnu pomoć i podršku.

  • Osuda širenja netolerancije i govora mržnje

U javnoj komunikaciji potrebno je osuditi širenje netolerancije i govora mržnje prema osoba ruskog podrijetla, kako bi se prevenirala diskriminacija, a i eventualni zločini iz mržnje.

 

Drugi korak – osiguravanje temeljnih prava  

Već je tijekom prve reakcije države – uspostavljanja dobro organiziranog i učinkovitog sustava prihvata i osnovne pomoći izbjeglicama – potrebno planirati i idući korak, a to je osiguranje prava i podrške izbjeglicama.

To obuhvaća, između ostalih, planove za:

  • primjeren smještaj
  • održivu i redovitu distribuciju humanitarne pomoći
  • uključivanje djece u sustav obrazovanja
  • osiguravanje zdravstvene zaštite i učinkovite psihosocijalne zaštite i pomoći
  • uključivanje na tržište rada
  • ostvarivanje socijalnih prava.

 

 Zaključno – dobra priprema, suradnja i solidarnost kao temelj pripreme za prihvat i pomoć izbjeglicama

Međuresorna suradnja i  koordinacija među državnim tijelima polazna je točka za dobru pripremu i provedbu, a značajan doprinos mogu dati i jedinice lokalne i regionalne samouprave, i neovisne institucije poput naše, kao i posebne pravobraniteljice, dok dragocjenu pomoć država može pronaći u organizacijama civilnog društva, ali i u poslovnoj zajednici.