Na inicijativu UNESCO-a 3. svibnja obilježava se Svjetski dan slobode medija što je prilika za podsjetiti se na važnosti promicanja načela slobode medija, njegove zaštite i borbe za neovisno i slobodno novinarstvo kao jednog od temelja demokratskog i pluralističkog društva. Sloboda izražavanja misli, koja obuhvaća i slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, zajamčena je i Ustavom Republike Hrvatske, koji novinarima jamči pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informacijama.

U povodu Svjetskog dana slobode medija u Novinarskom domu u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva 2. svibnja 2023., predstavljeni su i rezultati godišnje ankete o tužbama za povredu ugleda i časti protiv novinara, urednika i medija, a održana je i rasprava ne temu SLAPP tužbi, odnosno, strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, koje se sve više smatraju instrumentom cenzuriranja medija.

Što je uopće SLAPP?

Najčešća meta SLAPP-a su novinari, ali to šire mogu biti i branitelji ljudskih prava, tzv. zviždači, organizacije civilnog društva ili akademske ili istraživačke zajednice, a sve kako bi im se otežao ili onemogućio rad. Takvim tužbama u fokusu je financijsko iscrpljivanje, zastrašivanje te onemogućavanje daljnjeg rada uzrokovanjem tzv. chilling effecta, primjerice, novinarske autocenzure, čime se narušava demokratski poredak u kojem je izvještavanje o korupciji, i sličnim temama od javnog interesa, podložno parničenju sa svrhom financijskog iscrpljivanja novinara i medijskih redakcija.

Identificirati i riješiti ključne probleme

Govoreći o problemu SLAPP tužbi u Hrvatskoj, pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula je neke probleme, uključujući i trenutno velike razlike vezano za to koje tužbe je potrebno smatrati SLAPP tužbama.

Svakako je potrebno i bolje zakonsko uređenje ovog područja, rano prepoznavanje SLAPP-a  te dodatni mehanizmi za prevenciju ove vrste tužbi. Potrebno je transponiranje tzv. Anti-SLAPP Direktive kojom su obuhvaćene tužbe u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama uz razradu mehanizama borbe protiv ovih tužbi, primjerice brzim odbacivanjem očito neutemeljenih tužbi te odvraćajućim kaznama za pokretanje malicioznih tužbi, ali i detaljnije uređenje postojećih propisa, primjerice, Zakona o medijima i Zakona o parničnom postupku.

Potrebno je i pratiti sudsku praksu, odnosno odluke u ovim predmetima, a važna je i provedba sveobuhvatne i dugoročne edukacije sudaca vezano uz slobodu izražavanja i balansiranja tog prava naspram prava na zaštitu časti i ugleda.

Važnost rješavanja problema SLAPP-a za cjelokupno društvo

Rješavanje ovih problema izuzetno je bitno ne samo za brojne probleme s kojima se novinari zbog ovih tužbi susreću, već i za cjelokupno društvo jer je pitanje SLAPP tužbi mnogo širi društveni problem. Naime, novinarska sloboda izražavanja u sebi sadrži i pravo svih građana da budu informirani tako da se ovo uistinu tiče svih – čineći ga tako i pitanjem borbe protiv korupcije, i vladavine prava i demokracije, u kojoj medijske slobode imaju itekako važnu ulogu.

Značaj profesionalnog novinarstva u vremenima kriza

Ujedno, radi se i o pitanju važnosti profesionalnog novinarstva, prije svega, povezivanjem SLAPP tužbi i nestalnih uvjeta rada mnogih novinara, ali i činjenice da država novinarstvo treba štititi jer se bez profesionalnog, odgovornog i slobodnog novinarstva otvara prostor za širenje dezinformacija i lažnih vijesti, pogotovo online i pogotovo u vremenima kriza, koje mogu imati snažne negativne posljedice na cjelokupni demokratski društveni poredak.

Inače, uz pučku pravobraniteljicu u raspravi su još sudjelovali i predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić, sudac Ustavnog suda Goran Selanec, državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medija Jasna Vaniček-Fila, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević uz suce, odvjetnike, novinare i urednike, a snimku cijele rasprave možete pronaći ovdje.

Više o stanju slobode medija možete doznati i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.