Osmi travnja obilježava se kao Svjetski dan Roma, a utemeljen je na datum kada je 1971. održan prvi međunarodni kongres predstavnika Roma iz četrnaest zemalja svijeta. Obilježavanje ovog dana prilika je za upozorenja o diskriminaciji s kojom se suočavaju Romi diljem Europe, uključujući i u Hrvatskoj. Tako je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u Izvješću za 2017. upozorila kako se uz romsku manjinu vežu različiti negativni stereotipi. Posebno brine činjenica da je očekivani životni vijek pripadnika romske nacionalne manjine vrlo nizak, čemu pridonosi i materijalno siromaštvo Roma.
Naime, 40 posto ih nema dovoljno sredstava za nabavu kvalitetne hrane i plaćanje režija. Stoga i ne čudi da je svega 1,6 posto njih starije od 65 godina, dok je u istoj dobi 16,8 posto većinskog stanovništva. Pri pokušaju ostvarivanja različitih prava često se susreću s predrasudama i stereotipima, ali i s diskriminacijom, a sustavna društvena isključenost i siromaštvo onemogućuju im ravnopravno i kvalitetno sudjelovanje u svim područjima života. Kao izazovi i dalje ostaju segregacija u obrazovanju, nedovoljno učenika u četverogodišnjim srednjim školama, mali broj studenata, malen napredak u zapošljavanju i uvjeti stanovanja. O teškoj situaciji svjedoči i EU-MIDIS II, istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), prema kojem su Romi najčešće diskriminirani kada koriste javne ili privatne usluge i prilikom traženja posla.
Kako bi se uklonila i spriječila diskriminacija Roma, pravobraniteljica je u Izvješću za 2017. dala niz preporuka nadležnim tijelima, među kojima je i donošenje Akcijskog plana za provođenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2015. do 2020., temeljnog dokumenta za poboljšanje položaja Roma u Hrvatskoj.
Također, krajem prošle godine Ured pučke pravobraniteljice, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Centar za mirovne studije proveli su zajednički kampanju „Razlike nisu prepreke. Za društvo bez diskriminacije“ koja je u središte stavila osobe koje po svojoj etničkoj pripadnosti čine manjinu u Hrvatskoj. Kampanjom je poslana jasna poruka da nečije rasno ili etničko podrijetlo, ali ni druge karakteristike zbog kojih se nekoga doživljava ‘različitim’, ne smiju biti prepreka ostvarivanju prava i jednakom sudjelovanju u društvu.
Više o kampanji možete doznati ovdje, a o problemima romske nacionalne manjine u Hrvatskoj u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017.
