*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. Izvješće možete preuzeti ovdje.
Uloga civilnog društva u zaštiti i promicanju ljudskih prava
Organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u promicanju i zaštiti demokracije i ljudskih prava,
što su i pokazale svojim aktivnostima s korisnicima i uključivanjem u život lokalnih zajednica tijekom
epidemije i nakon razornih potresa, o čemu svjedoči i internet stranica Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva.
Nažalost, niti ove godine nije usvojen Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj
civilnoga društva od 2020. do 2026., kao ni Plan provedbe od 2020. do 2023., iako je posljednji strateški dokument istekao još 2015. Temeljem provedenog postupka, Vlada je imenovala članove i zamjenike članova 7. saziva Savjeta za razvoj civilnog društva, a konstituirajuća sjednica održana je u svibnju.
Kako bi OCD-i mogli doprinositi društvu, u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim
pravima nužno im je osigurati financiranje. Kako je radi sprječavanja epidemije donesen niz mjera, uključujući i mjere ograničenja kretanja i okupljanja, OCD-i nisu bili u mogućnosti provoditi dio svojih
aktivnosti poput edukacija, konferencija, direktnog rada s korisnicima i slično. Stoga su u travnju
2020. Koordinacija za očuvanje digniteta udruga RH i Inicijativa Za snažno civilno društvo apelirale
da Vlada donese mjere za očuvanje rada OCD-a. Iako je još u travnju najavljeno raspisivanje tzv.
COVID 19 natječaja koji bi omogućio da prilagode svoj rad novim okolnostima, raspisan je tek u
prosincu 2020. pod nazivom “Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice”, s iznimno kratkim rokom prijava (4. siječnja 2021. ili svega 10 radnih dana), po principu “najbržeg prsta”. Nakon reakcije OCD-a, rok je ipak produljen.
No, zbog principa „najbržeg prsta“ prednost imaju udruge koje su ranije predale projekte, neovisno
o njihovoj kvaliteti te se stavlja u nepovoljniji položaj udruge koje djeluju na ruralnim područjima ili
na otocima, gdje pošte ne rade svaki dan ili ih uopće nema, a ni internetska veza nije uvijek stabilna.
Posebice je otežan rad OCD-a čiji prostori su stradali u potresima pa im ih je važno osigurati kako
bi mogli nastaviti djelovati i tijekom obnove.
Tijekom 2020. Kuća ljudskih prava provela je istraživanje o pristupu financiranju OCD-a koje je
pokazalo zabrinjavajuću razinu nepovjerenja udruga prema domaćim donatorima, odnosno institucijama koje dodjeljuju sredstva iz državnog proračuna te ESI fondova. Istovremeno, OCD-i ukazuju na niz administrativnih prepreka koje utječu na povećanje opterećenosti njihova rada; nedostatku prepoznavanja društvenih problema od strane domaćih donatora, koji se zbog toga ne uvrštavaju u programe financiranja niti se razvijaju novi programi. Posljedica je to i činjenice da nedostaju ključni strateški dokumenti, koji bi definirali prioritete u pojedinim područjima – tako ULJPPNM planira staviti van snage Nacionalni plan borbe protiv diskriminacije 2017. – 2022. pa nije izrađen novi Akcijski plan 2020.-2022., a Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, s čijom izradom se započelo 2018., još nije usvojen. Također, neki OCD-i ukazuju na otežan pristup informacijama i statističkim podatcima kojima raspolažu nadležna tijela, posebice u kontekstu migracija, kao i nemogućnosti pristupa prihvatilištima i detencijskim centrima za vrijeme epidemije.
Sudjelovanje građana i OCD-a u procesima donošenja javnih politika i zakona važna je pretpostavka
izgradnje povjerenja u otvoren, odgovoran i djelotvoran rad državne uprave. Istovremeno, ono omogućava tijelima državne uprave da prodube svoje razumijevanje specifičnih pitanja te da prepoznaju njihov utjecaj na pojedince i/ili pojedine društvene skupine. Ipak, predstavnici civilnog društva ukazuju kako je izostao dijalog u vezi s usvajanjem mjera povezanih s epidemijom, posebice radi zaštite najranjivijih članova našeg društva.
Prema privremenim podatcima Ureda za zakonodavstvo, u 2020. je u 760 savjetovanja sudjelovalo
čak 1.974 udruge, a zaprimljeno je 21.779 komentara, od čega na čak 35% nije odgovoreno. To je
značajno povećanje u odnosu na 2019., kada nije odgovoreno na 22% komentara. Kao što se navodi
u EK Izvješću o vladavini prava za 2020., to ostavlja dojam da je savjetovanje samo formalan čin, a ne kontinuirani dijalog među dionicima u stvaranju javnih politika, što ne doprinosi izgradnji povjerenja u rad državne uprave. Nadalje, tijekom 2020. ukupno je za 146 zakona u prvom čitanju i u hitnom postupku provedena procjena učinka propisa, a kao i prijašnjih godina, u velikoj većini slučajeva stručni nositelji nisu utvrdili izravne učinke prijedloga zakona na područje ljudskih prava.
Stoga je nužno u narednom periodu educirati državne službenike o ljudskim pravima kao važnom i
dinamičnom području te ojačati njihove kapacitete za praćenje učinaka zakonodavnih inicijativa na
ostvarivanje ljudskih prava.
Preporuke:
137. Vladi RH, da donese Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva;
138. Vladi RH, da donese novi Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja
diskriminacije u kojeg će, između ostalih, kao cilj uvrstiti i važnost izgradnje poticajnog okruženja
za rad OCD-a koji se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava;
139. Državnoj školi za javnu upravu i Uredu za zakonodavstvo, da edukacijama o ljudskim pravima ojača kapacitete državnih službenika za praćenje učinaka zakonodavnih inicijativa na ostvarivanje ljudskih prava;
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.
