Pučka pravobraniteljica pokrenula je ispitni postupak zbog sumnje u diskriminaciju, nakon pritužbe na banku koja ne izdaje bankovne kartice za zaštićene račune, zbog čega građani pod ovrhom novac mogu podizati isključivo u poslovnici. Kako među ovršenima ima starijih i kronično oboljelih, koji zbog pojačanog rizika od zaraze trebaju u što većoj mjeri ograničiti socijalne kontakte, ovakva praksa mogla bi ih diskriminirati temeljem dobi te imovnog i zdravstvenog stanja.
Problem se odnosi i na ovršene koji žive u manjim mjestima, u kojima nema poslovnica, kako zbog ograničene mogućnosti napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, tako i zbog dodatnih troškova kojima su izloženi zbog odlaska u najbližu poslovnicu.
Zato bi sve banke trebale izdavati bankovne kartice za zaštićene račune, kako bi se građani mogli služiti bankomatima i Internet bankarstvom, na što je pravobraniteljica upozorila još u Izvješću za 2015. Tada je ovu preporuku uputila brojnim bankama, nakon čega su je neke prihvatile, ali ju je većina rekla razmotriti ili odbila, dok dio nikada nije ni odgovorio.
Kako je od tada prošlo pet godina, ali i zbog novih okolnosti koje je uzrokovala epidemija koronavirusa, pravobraniteljica je od Hrvatske narodne banke tražila informacije o provedbi ove preporuke i obavijest o tome što su poduzeli kako bi vlasnicima zaštićenih računa banke omogućile da svoj novac podižu na bankomatima, plaćaju beskontaktnim putem i koriste internet bankarstvo.
Ovaj problem mogao bi biti primjer neizravne diskriminacije, kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti nekoga u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Daljnje postupanje pravobraniteljice ovisit će o primljenim očitovanjima, koje je, osim od HNB-a, zatražila i od banke na koju se pritužba odnosi.
