U sklopu aktivnosti obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala je 13. prosinca 2018. na Pravnom fakultetu u Splitu okrugli stol „Imovno stanje kao prepreka u pristupu pravosuđu – problemi besplatne pravne pomoći“. Pozdravnim riječima okupljenima se obratio dekan Pravnog fakulteta u Splitu prof. Mirko Klarić, nakon kojeg je pravobraniteljica predstavila osnovne probleme sustava koji je bio tema rasprave.

 

Split

– Besplatna pravna pomoć temelj je za ostvarivanje jednog od osnovnih načela vladavine prava – jednakosti svih pred zakonom i omogućavanja pristupa sudu svim građanima, neovisno o njihovom imovinskom statusu. Iako je u Hrvatskoj postavljen kvalitetan normativni okvir, sustav je u konačnici neefikasan i ne odgovara na potrebe onih kojima je namijenjen, što direktno ugrožava njihovu jednakost pred zakonom i pravo na pristup sudovima, istaknula je pravobraniteljica Vidović.

Pučka pravobraniteljica istaknula je da građani nisu dovoljno upoznati s mogućnošću traženja besplatne pravne pomoći, a osim toga je napomneula i da udruge koje su registrirane kao njezini pružatelji nisu adekvatno financirane, dok službenike koji ju pružaju u uredima državne uprave treba dodatno educirati.

Voditeljica Odjela za sustav besplatne pravne pomoći pri ministarstvu pravosuđa Jasminka Bertović naglasila je kako je zakonodavni okvir značajno unaprijeđen donošenjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći 2013., budući da je prethodni bio restriktivniji u pogledu ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje besplatne pravne pomoći, osobito primarne. Naime, bilo ju je moguće ostvariti isključivo putem tzv. uputnica koje su izdavali uredi državne uprave, dok je novim Zakonom taj postupak olakšan, pa se građani mogu direktno obratiti ovlaštenim pružateljima.

Bertović je istaknula da je iz Izvješća o besplatnoj pravnoj pomoći Ministarstva pravosuđa za 2017. vidljivo da najvećem broju korisnika najčešće treba usluga primarne pravne pomoći, odnosno pravnog savjetovanja i sastavljanja pravnih podnesaka, a tu uslugu pružaju ponajprije udruge. Kašnjenje u provedbi natječaja i isplatu sredstava pružateljima objasnila je potrebom usklađivanja s Uredbom o finaciranju programa i projekata od interesa za opće dobro te nedovoljnim kapacitetima Odjela za sustav besplatne pravne pomoći. Naglasila je da je za 2019. planirano povećanje izdvajanja za primarnu pravnu pomoć od 35%.

Voditeljica programa „Ljudska prava i pravosuđe“ u Kući ljudskih prava Tea Dabić, prezentirala je Izvještaj „Besplatna primarna prava pomoć – perspektiva ovlaštenih pružateljica”, koji je Kuća ljudskih prava izradila tijekom 2017. i čiji je cilj bio istražiti primjenu zakonodavnog okvira u praksi. Ocijenila je da je zakonodavni okvir dobar, premda se u njegovoj praktičnoj primjeni pojavljuje niz problema. Prvenstveno, problematična je teritorijalna rasprostranjenost pružatelja – udruga, s obzirom da ih gotovo pola od 52 registrirane djeluje na području Zagrebačke županije. Također, građani su nedovoljno informirani o mogućnostima koje pruža Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i nije im poznato da se mogu obratiti i Uredima državne uprave za primarnu pravnu pomoć. Istaknula je i činjenicu da jedinice lokalne i regionalne samouprave u malom broju financiraju pružatelje na svom području, iako je takva mogućnost sadržana u Zakonu, i zasigurno bi uvelike pomogla rad pružatelja.

Đordana Barbarić, predsjednica Udruge „MoSt“, izložila je problematiku imovnog stanja kao prepreke u pristupu pravosuđu. Smatra da su promjene itekako moguće, i da svakako treba mijenjati manjkavu zakonsku regulativu, ali da iz njihovog terenskog iskustva može posvjedočiti da „životni scenariji“ često puta nadmaše pravne okvire. Stoga je mišljenja da građanski aktivizam i svakodnevna prisutnost među ranjivim i ugroženim društvenim skupinama uvelike mogu promijeniti teške situacije. Barbarić je istaknula primjer promjene Zakona o socijalnoj skrbi, gdje je trebalo punih 13 godina aktivnog rada i zagovaranja kako bi se zakonski prepoznalo da postoje ljudi bez dokumenata, nevidljivi, i da ih samo u Hrvatskoj ima preko 2000, a u EU 4 milijuna.

Sljedeća panelistica, Livija Plančić, predsjednica udruge „Bijeli krug“ iz Splita, prezentirala je rad Udruge, koja je od 2012. registrirana kao pružateljica besplatne pravne pomoći, te uz pravnu pruža i psihosocijalnu pomoć žrtvama nasilja. U 2017. su imali 318 korisnika, a 2018. bilježe povećanje, i do sada je evidentirano preko 400 korisnika. No, ove godine nisu dobili sredstva Ministarstva pravosuđa za projekt besplatne pravne pomoći. Upozorila je i da na području Splita i okolice djeluje samo troje pružatelja (dvije udruge i Pravna klinika), a problematičnim smatra što je Ministarstvo pravosuđa financiralo samo 16 udruga, od ukupno 52 upisane u Registar pružatelja. Pritom je napomenula da je iznos koji se osiguravaju u državnom proračunu za besplatnu primarnu pravnu pomoć (2,59 € po stanovniku) znatno ispod iznosa u drugim članicama EU (9 € po stanovniku)

U završnom dijelu okruglog stola, moderator prof. Brnabić, voditelj Pravne klinike PFS, sažeo je ključne probleme koje su panelistice istaknule, a koji se prvenstveno ogledaju u nedovoljnim financijskim sredstvima za financiranje besplatne pravne pomoći i višemjesečnim kašnjenjima u isplati. Također, istaknuo je da je bitno osnažiti međusektorsku suradnju i sustavno informirati građane o mogućnostima koje im ovaj sustav pruža.