Sloboda medija jedan je od temelja demokratskih društava, a na njezinu važnost cijeli svijet podsjeća se 03. svibnja svake godine. Taj datum je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine utemeljila kao Svjetski dan slobode medija, kako bi služio kao podsjetnik vladama na dužnost poštivanja njihove predanosti slobodi medija, ali i prilika za ukazivanje na prijetnje toj slobodi i podršku svima kojima se ona ograničava.
U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016., istaknuto je kako na ovu slobodu u Hrvatskoj negativno utječu privatizacija medija, koncentracija i upitna transparentnost vlasništva, gospodarska kriza i ovisnost o oglašivačima, veliki broj nezaposlenih novinara te nesigurni oblici radnih odnosa. Medijski djelatnici ističu kako postojanje kaznenih djela, poput sramoćenja i klevete, može uzrokovati autocenzuru zbog straha od progona i kazni. Ujedno, sve su češći i nasrtaji na novinare diljem Europe, pri čemu ni Hrvatska nije iznimka – u posljednjih šest godina zabilježeno je 78 napada na novinare u Hrvatskoj, od čega je 50 kvalificirano kao kazneno djelo (46 prijetnji), a podignuto je 17 optužnih prijedloga.
Ozbiljno upozorenje o trenutačnom stanju slobode medija najnoviji su podaci Reportera bez granica. Na njihovoj redovitoj ljestvici slobode medija, Hrvatska je u samo godinu dana pala za 11 mjesta. Tako se trenutačno nalazi na 74. mjestu, pri čemu je među zemljama s kojima Hrvatska graniči lošije ocijenjena tek Crna Gora.
Kako bi se stanje slobode medija poboljšalo, nužno je poboljšati zakonsku definiciju rada i radnih obveza novinara, kako bi se izbjegla praksa prikrivenog zapošljavanja, te provesti evaluaciju kaznenih djela vezanih uz ugled i čast, u kontekstu međuodnosa slobode izražavanja i prava na privatnost. Potrebno je i da sve istrage o napadima na medijske djelatnike budu brze i učinkovite. Dio je to preporuka pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2016. godinu, a možete ih pronaći ovdje.
