Na Pravnom fakultetu u Rijeci 27. studenog održana je javna tribina “Sloboda izražavanja na Internetu” na kojoj su sudjelovale zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, sutkinja Ustavnog suda Snježana Bagić, odvjetnica Vesna Alaburić, načelnica Službe za zaštitu osobnih podataka pri AZOP-u Branka Bet-Radelić te dekanica PFRI-ja Vesna Crnić-Grotić. Kako bi dobili uvid u stavove studenata na tribini, putem aplikacije SLIDO sudionici su odgovorili na nekoliko pitanja o važnosti slobode izražavanja i razini njezine zaštite, posebno na Internetu.
U svom izlaganju, sutkinja Bagić navela je kako je sloboda izražavanja jedno od temeljnih prava iz kojeg izviru sva druga prava, ali da usprkos tome ono trpi određena ograničenja potrebna u demokratskom društvu. U tom kontekstu, istaknula je kako bi sudovi trebali provoditi test nužnosti koji treba utvrditi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno, je li ono razmjerno legitimnom cilju, te postoje li za to ograničenje relevantni i dostatni razlozi, kao i je li riječ o činjenicama ili vrijednosnim sudovima. Odvjetnica Alaburić govorila je o medijski oblikovanom sadržaju te novinarima i urednicima. Mediji su korisnici i zaštitnici slobode izražavanja te time ostvaruju svoje višestruke ostale funkcije, kao što su edukativna, informativna i kontrolna, zbog čega uživaju posebnu zaštitu. U svom izlaganju predstavila je primjere iz vlastite odvjetničke prakse, kako bi studentima približila različita normativna uređenja kaznenih djela protiv časti i ugleda od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća do danas.
Objašnjavajući gdje prestaju granice slobode izražavanja, a počinje govor mržnje, zamjenica pučke pravobraniteljice Šimonović Einwalter ukazala je kako sloboda izražavanja nije apsolutna, nego je omeđena govorom kojeg zovemo govor mržnje, što se odnosi i na njegovu pojavu na Internetu. Upravo je to tema o kojoj se sve više govori u EU i svijetu, osobito ako se uzme u obzir i da zločini iz mržnje slijede i izviru iz govora mržnje. Dodala je i da u kontekstu Interneta postoje različiti pravni režimi, odnosno važna je razlika između objava na društvenim mrežama ili tekstova novinara na informativnim portalima, dok poseban problem predstavljaju i komentari čitatelja ispod njih, i to na svim platformama. Govor mržnje u širem smislu pojašnjava Opća preporuka broj 15 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) koju u ime Republike Hrvatske predstavlja upravo zamjenica Šimonović Einwalter, dok u ga u užem, ali pravno itekako značajnom smislu, definira članak 325. Kaznenog zakona, no ta definicija trebala bi biti rezervirana za najotegotnije oblike govora mržnje.
Načelnica pravne službe AZOP-a, Branka Bet-Radelić navela je kako je s aspekta propisa o zaštiti osobnih podataka važna Direktiva o zaštiti osobnih podataka na internetu i sama njihova obrada. Ukazala je i na tzv. pravo na zaborav te istaknula kako AZOP zaprima upite vezane uz ostvarivanje prava na brisanje pojedinih objavljenih informacija te procjenjuje je li i u kojoj mjeri došlo do nezakonite obrade osobnih podataka pritom ne ulazeći u istinitost objavljenih članaka. Dekanica Crnić-Grotić tumačeći pravnu regulaciju iskazivanja simbola totalitarnih režima, navela je kako pojedini političari ne žele jasno reći koje simbole treba zabraniti, a da se ESLJP jasno i nedvosmisleno odredio prema nacističkim simbolima. U kontekstu dvojbenih simbola studente je ukratko upoznala i s predmetima M’Bala M’Bala i Vajnai.
