Gotovo svaki treći građanin Hrvatske u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. Točnije, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u takvom riziku živi 29,3 posto stanovnika zemlje, upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović uoči UN-ovog Svjetskog dana borbe protiv siromaštva, koji se obilježava 17. listopada već punih 13 godina.
„Lošiji stambeni uvjeti, slabija opremljenost kućanstva, više zdravstvenih problema i vrlo ograničene šanse za poboljšanje materijalne situacije problemi su na koje smo, govoreći o siromaštvu, upozorili u Godišnjem izvješću za 2014.godinu“, izjavila je Vidović te naglasila kako je siromaštvo veliki neprijatelj ljudskih prava, poput prava na zdravlje, rad, dom i socijalnu sigurnost.
Siromaštvo je ujedno i partner diskriminaciji, odnosno razlog zbog kojeg je mnogi građani ne prijavljuju. „Opterećeni su svakodnevnim brigama, smišljanju načina kako zadovoljiti osnovne egzistencijalne potrebe, pa se najčešće odluče ništa ne poduzeti. Iako često upravo diskriminacija utječe na pogoršanje uvjeta njihovih života“, objašnjava Vidović.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon pozvao je svijet na odlučne akcije u izgradnji održive budućnosti te ujedinjenje u borbi protiv siromaštva i diskriminacije. “Obvezujemo se na zajedničko razmišljanje, odluke i djela protiv ekstremnog siromaštva i na planiranje svijeta u kojem nitko nije ostavljen sam. Naš cilj mora biti prosperitet za sve, a ne samo za pojedince“, izjavio je Ki-Moon.
Upravo kako bi potaknula jačanje sustavne podrške osobama koje žive u siromaštvu ili u riziku od takve situacije, pravobraniteljica Vidović je u Godišnjem izvješću za 2014. uputila ministarstvima cijeli niz preporuka. Među njima je bilo i donošenje posebne Strategije socijalnog stanovanja, uvođenje državne potpore za starije osobe bez mirovine, uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za radno potpuno nesposobne te za starije, osiguranje kontinuiteta sustava besplatne pravne pomoći, te kontinuirani rad na povećanju stope zaposlenosti ranjivih skupina.
Navedene mjere samo su dio koraka koje bi Hrvatska mogla poduzeti u borbi protiv siromaštva, što je potrebno kako bi naše društvo jače štitilo ljudska prava te bilo uspješnije u borbi protiv diskriminacije.
