U Varšavi je 4. i 5. prosinca 2017. za predstavnike tijela za jednakost iz cijele Europe održan trening o strateškoj litigaciji, u organizaciji Equinet-a i poljske Komisije za ljudska prava. Među predavačima, članovima Equinetove grupe za stratešku litigaciji, bila je i savjetnica pučke pravobraniteljice, Dijana Kesonja.
Cilj treninga bio je ojačati kapacitete onih tijela za jednakost koji u mandatima imaju mogućnost strateške litigacije kako bi učinkovito i strateški koristili takva ovlaštenja, pri tome vodeći računa i o često ograničenim financijskim sredstvima koja su im na raspolaganju.
Trening se sastojao o šest sesija, a svaka je uključivala uvodnu prezentaciju pojedine teme te rad u malim grupama. Na početku je definicija koncepta strateške litigacije, njezini ciljevi i dobrobiti pri čemu su istaknuti kriteriji koji se uzimaju u obzir pri odabiru strateškog slučaja: kako bi se razjasnilo ili učvrstilo značenje pojedinih zakonskih odredbi; kako bi se utjecalo na promjenu zakona; kako bi se dobilo sudsko pojašnjenje primjene određene odredbe; kako bi se skrenula pozornost javnosti na određeni društveni ili pravni problem; kako bi se promijenila loša sudska praksa; kako bi se stvorio pravni presedan; itd.
Također su pojašnjene metode odabira strateških slučajeva, prednosti i nedostaci kriterija selekcije te postupak njihove primjene, kao i sredstva i strategije strateške litigacije, pri čemu su kao mogućnosti istaknute kazneni postupak, građanski postupak, postupak pred „quasi-judicial“ tijelom, pravna suradnja i savjetovanje te alternativno rješavanje sporova.
Kroz stvarne primjere slučajeva, pojašnjeno je litigiranje u svakom od navedenih postupaka te su korišteni slučajevi Gradonačelnika Sirče iz Srbije, Malarsalen iz Švedske, nacističke zastave iz Finske itd., što su ujedno i predmeti koji će biti sadržani u Priručniku o strateškoj litigaciji, koju će Equinet objaviti početkom iduće godine.
U nastavku treninga tema su bili rizici strateške litigacije i mogućnosti njihovog saniranja, a istaknuti su neostvarivanje očekivanih ciljeva litigacije, negativni učinci na stranu koja izgubi spor, troškovi postupka, politički pritisci, negativan publicitet te suprotstavljanje različitih ljudska prava. Kroz predmet „Gay cake“ iz Sjeverne Irske elaborirani su neki od navedenih rizika nakon čega su sudionici treninga istaknuli i neke od svojih primjera gdje je litigacija dovela do rizičnih situacija.
U trening je uključena i tema načina pronalaska strateških slučajeva, pri čemu je istaknuta suradnja s organizacijama civilnog društva, odvjetnicima i odvjetničkim organizacijama, medijima, raznim tijelima javne vlasti te pritužbe koje se dostavljaju institucijama, kao i nužnost pridržavanja postavljenih kriterija, kako se kapaciteti, fikcijska sredstva i vrijeme ne bi ulagali na predmete koji nisu strateški. U dijelu rasprave o radu s medijima, istaknuti su razni načini informiranja javnosti o učincima (pozitivnim) litigacije, poput izjava za medije, web stranica, društvene mreže, stručni časopisi i sl. Također je napravljena distinkcija između načina korištenja medija u slučajevima kada je strateška litigacija okončana uspješno te u slučajevima negativnog ishoda te je kroz predmet Vlatka Markovića iz Hrvatske elaboriran način korištenja medija za ostvarivanje što boljeg učinka pokretanja ovakve vrste sudskog postupka.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije