U Rijeci je 11. prosinca 2017. godine održan okrugli stol na temu „Stanje ljudskih prava u RH: uloga akademske zajednice“, u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i Udruge za razvoj visokog školstva „Universitas“.
Na tribini su sudjelovali prof. dr. sc. Sanja Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, doc. dr. sc. Dalida Ritossa s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Elvio Baccarini s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci te Dijana Kesonja, savjetnica pučke pravobraniteljice.
Okrugli stol je započeo s izlaganjem savjetnice Kesonje o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, utemeljenom na Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016., s naglaskom na pritužbe na diskriminaciju, povredu prava nacionalnih manjina, ponajviše srpske i romske, povredu prava azilanata, odnosno tražitelja međunarodne zaštite, te govor mržnje i njegovu povezanost sa zločinima iz mržnje. Također je predstavila primjere sudskih postupaka zbog počinjenja prekršaja i kaznenih djela vezanih uz diskriminaciju te izazove u ostvarenju preventivne svrhe kažnjavanja.
Sanja Barić je dala presjek stanja ljudskih prava kroz povijest, a predstavila je i zakonodavnu podlogu ljudskih prava u Hrvatskoj te izazove s kojima se u njihovom očuvanju suočava akademska zajednica.
Dalida Ritossa je govorila o temi pobačaja, analizirajući nedavno donesenu odluku Ustavnog suda kojom je odbijen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece s Ustavom. Također je dala prikaz stanja od 1991. godine o danas o tome koliko se u medijima i kroz znanstvene radove govorilo o temi pobačaja.
Elvio Baccarini prikazao je neka temeljna ljudskih prava s filozofskog stajališta, s fokusom na pravo na zdravstvenu zaštitu i imovinske preduvjete kvalitetnog prakticiranja ovog prava te s time povezanim samopoštovanjem svakog pojedinca.
U konačnici je Bojana Ćulum govorila o ulozi akademske zajednice prilikom obrazovanja studenata te modelu koji se primjenjuje u nekim od skandinavskih zemalja, prilikom čega se osim studenti usmjeravaju i na određene humanističke djelatnosti. Takav sustav obrazovanja bi u skoroj budućnosti trebale prihvatiti i ostale zemlje, naglasila je, kako bi se očekivani broj od 200 milijuna studenata do 2025. godine usmjerio ne samo na stjecanje stručnih znanja već i na usvajanje društvenih vrednota u cilju povećanja kvalitete života svih članova društva.
Okruglom stolu prisustvovali su različiti dionici iz područja akademske zajednice, organizacija civilnog društva, odvjetnika te pojedinci koji smatraju da su žrtve povreda ljudskih prava, a s obzirom na njihove pozitivne reakcije na raspravu, organizator je najavio mogućnost organiziranja sličnih tribina u budućnosti.
