Prvi sastanak Koordinacije za rješavanje problematike bezdržavljanstva održan je 14. lipnja u Uredu pučke pravobraniteljice u Zagrebu, u organizaciji Projekta građanskih prava Sisak i u okviru projekta „Prevencija bezdržavljanstva u Republici Hrvatskoj“. Podršku inicijativi u ime pučke pravobraniteljice u pozdravnom je govoru dala zamjenica Tena Šimonović Einwalter, istaknuvši da je problem otežanog stjecanja državljanstva osoba koje u Hrvatskoj žive desetljećima i njihovih potomaka, već istican u više izvješća pučke pravobraniteljice.
Cilj sastanka Koordinacije je uspostavljanje buduće suradnje, podizanje svijesti te razmjena informacija i saznanja o ovoj temi, kao i prikupljanje statističkih podataka između svih dionika Koordinacije. Prema podacima iz popisa stanovništva 2011., u Hrvatskoj je evidentirano oko 2800 osoba bez ili u riziku od gubitka državljanstva, a iako je taj broj manji od europskog prosjeka, problem apatridije uzrokuje cijeli niz teškoća, kako za same osobe u tom statusu, tako i za zajednicu u kojoj žive, pri čemu se najčešće radi o pripadnicima romske nacionalne manjine.. Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter naglasila je kako je u Europi prisutan problem apatridije Roma, koji posljedično onda nemaju pristup brojnim pravima koja se temelje na državljanstvu, pa u tom smislu Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) u svojoj Općoj preporuci preporuča dodjeljivanje državljanstva kao jedan od načina suzbijanja diskriminacije Roma Osim toga, podsjetila je i na mišljenje Ustavnog suda da se odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu koje propisuju pretpostavke za naturalizaciju stranaca u hrvatsko državljanstvo moraju odgovarajuće tumačiti, ako se radi o slučajevima primitka u hrvatsko državljanstvo osoba koje su bile državljani bivše SFRJ, jer se radi o pravnoj situaciji koja ima tranzicijske elemente. Ustavni sud naveo je i da, kada primitak u hrvatsko državljanstvo traži osoba koja je utvrđena strancem u Hrvatskoj uslijed raspada bivše države, i koja je zajedno s cijelom svojom obitelji trajno nastanjena u njoj, onda pitanje njezina državljanstva prerasta u pitanje ljudskih prava i njihove zaštite. Stoga su u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu Ministarstvu unutarnjih poslova upućene preporuke kojima je cilj unaprijediti postupke stjecanja državljanstva.
Predstavnica UNHCR Hrvatska Kristina Banić Belavić naglasila je da je UNHCR uključen u rješavanje ovih pitanja od samih početaka, a intenzivnije radi na njoj od 2014. godine kad je pokrenuo kampanju Ibelong (Ja pripadam) s ciljem iskorjenjivanja bezdržavljanstva do 2024. Pritom je kao dva najvažnija dokumenta istaknula Konvenciju o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954. godine koja definira osobe bez državljanstva te Konvenciju o smanjenju slučajeva bezdržavljanstva iz 1961. godine. Dragan Milić iz PGP-a Sisak predstavio je iskustva u pružanju pravne pomoći osobama bez državljanstva i u riziku od gubitka državljanstva. Najčešće su ga pravnu pomoć tražile osobe koje nisu nigdje upisane u matične knjige, te je tijekom 2018. godine slijedom takvih zahtjeva izvršeno oko 100 upisa u knjige državljana Republike Srbije te Bosne i Hercegovine, a posebne poteškoće pritom doživljavaju osobe bez ikakvih identifikacijskih dokumenata.
Na okruglom stolu raspravljalo se i o problemu oko 200 Roma s Kosova koji žive u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji sa statusom privremenog boravka. U Hrvatskoj žive na tom području preko dvadeset godina, a zbog bilateralnih problema između Kosova i Srbije ne uspijevaju ishoditi putne isprave, unatoč ispunjenju svih propisanih uvjeta, zbog čega ne mogu regulirati ni svoj status u Hrvatskoj. Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter smatra da bi se njihovo pitanje, kao i neka druga, moglo rješavati putem bilateralnih sporazuma.
Službenica iz Uprave za migracije i državljanstvo MUP-a, Višnja Stanić Šajatović dodala je da pri rješavanju njihovih slučajeva treba primjenjivati konvencije iz 1954. i 1961., kao i Zagrebačku deklaraciju iz 2011., no upozorila je i na činjenicu da tijela drugih država se vrlo često oglušuju na službene upite MUP-a. Savjetnik pučke pravobraniteljice Igor Lekić kazao je da bi se ova pitanja mogla riješiti promjenama Zakona o strancima, s čim se složila i predsjednica PGP-a Sisak Milana Kreća.
Na kraju sastanka Koordinacije, između ostalog je zaključeno da je u nju potrebno uključiti i predstavnike Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao i veleposlanstava Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i uključiti predstavnike Koordinacije u rad Radne skupine Povjerenstva za praćenje nacionalne strategije uključivanja Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine.
Novosti
Dan vjerske slobode
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
Međunarodni dan obrazovanja
Uključivanje mladih na lokalnoj i regionalnoj razini – tematska sjednica Odbora za obitelj, mlade i sport
Međunarodna konferencija o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Osnaživanje tijela za jednakost – javna rasprava Europskog gospodarskog i socijalnog odbora