Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu 22. prosinca 2014. godine organizirao je seminar posvećen provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, dokumentu koji je Hrvatski sabor potvrdio 1997. godine.
U Četvrtom izvješću Republike Hrvatske o provođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, za razdoblje od 2009. do 2013. godine, koje je Vlada Republike Hrvatske uputila Vijeću Europe u srpnju 2014. godine navedeno je, između ostalog, da je od srpnja 2009. godine, kada je Vlada RH podnijela posljednje izvješće, došlo do daljnjeg unaprjeđenja prava nacionalnih manjina te zakonodavnog okvira kojim su ta prava uređena. Ukazano je da je posebice došlo do unaprjeđenja sudjelovanja nacionalnih manjina u kulturnom i javnom životu i u procesu odlučivanja. No navedeno je i da su u Nacionalnom programu zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine identificirani izazovi, posebno u pogledu procesa reforme pravosuđa, procesuiranja ratnih zločina, reforme sustava zaštite ljudskih prava, položaja posebno ranjivih skupina (žena, djece i osoba s invaliditetom), zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina i izbjeglica, sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju i zločin iz mržnje, besplatne pravne pomoći, suradnje s organizacijama civilnog društva, integracije azilanata u društvo, zaštite prava ilegalnih maloljetnih migranata te socijalnog uključivanja ranjivih skupina.
Skupu su se uvodnim govorima obratili Branko Sočanac, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, prof.dr.sc. Milorad Pupovac, zastupnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru i predsjednik Odbora za vanjsku politiku, Nedžad Hodžić, zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru te Siniša Tatalović, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za unutarnju politiku.
Istaknuto je da su prava nacionalnih manjina već drugu godinu premet političke borbe između lijevih i desnih „hrvatskih“ političkih opcija, u kojoj ponajmanje sudjeluju predstavnici nacionalnih manjina, da je napredak u posljednjem izvještajnom razdoblju ostvaren prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, kada je, tijekom predpristupnog pregovaračkog procesa bila prisutna jaka motiviranost donositelja političkih odluka u pružanju prava iz konvencija koje obvezuju Republiku Hrvatsku, no da svjedočimo zastoju ili nazadovanju u ostvarivanju nekih prava, primjerice prava na uporabu jezika i pisma.
U nastavku su se skupu obratili prof.dr.sc. Vesna Crnić Grotić, predsjednica Odbora stručnjaka Vijeća Europe o provedbi Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, predstavnici Ministarstva uprave, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, predstavnik Ureda pučke pravobraniteljice i predstavnica Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Između ostalog, rečeno je da se od Republike Hrvatske očekuje proaktivno djelovanje koje bi ohrabrilo pripadnike nacionalnih manjina da se pred tijelima javne vlasti služe manjinskim jezicima, ali i provođenje mjera kojima se jača svijest većinskog naroda o manjinskim jezicima. Istaknuto je i da je zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom broju zaposlenih u državnoj upravi i dalje jedan od gorućih problema. Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje 2011.-2013. nije rezultirao željenim učincima, pa udio pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i dalje iznosi 3,51%, umjesto priželjkivanih 5,5%.
U drugom dijelu seminara u dvije radne skupine otvoreno se raspravljalo o sudjelovanju nacionalnih manjina u procesu odlučivanja, odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, kulturnoj autonomiji i pravu na pristup medijima.
