U organizaciji Kuće ljudskih prava 6. listopada 2023. održana je konferencija “Preporuke međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava – implementacija u Hrvatskoj“ na kojoj su sudjelovale pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter te zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja.
Tema događanja koje je okupilo velik broj dionika iz tijela državne uprave, organizacija civilnog društva i neovisnih institucija, bila je provedba preporuka upućenih Republici Hrvatskoj u sklopu Univerzalnog periodičkog pregleda stanja ljudskih prava UN-a (UPR), a raspravljalo se i o provedbi preporuka međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava u području suzbijanja govora mržnje.
Istaknuvši kako se ove godine obilježava 75. godišnjica usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, ali i 30. obljetnica Konferencije o ljudskim pravima u Beču i usvajanja Bečke deklaracije i programa djelovanja za ljudska prava, pravobraniteljica Šimonović Einwalter u sklopu prvog panela naglasila je kako je izazova u zaštiti ljudskih prava sve više, pri čemu su oni sve složeniji i često globalne prirode, da kompleksnost sustava izvještavanja postaje sve veća, ali i da, nažalost, dolazi do degradacije osjećaja odgovornosti država prema preuzetim međunarodnim obavezama.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter pojasnila je kako u procesu izvještavanja prema međunarodnim mehanizmima institucija pučkoga pravobranitelja ima ulogu višestrukoga „mosta“ – onoga između nacionalnih i međunarodnih sustava promicanja i zaštite ljudskih prava, onoga između različitih aktera na nacionalnoj razini (Vlade RH, Hrvatskog sabora, tijela državne uprave, organizacija civilnoga društva i drugih), a s obzirom da primamo i pritužbe, što nije slučaj kod svih nacionalnih institucija za ljudska prava (NHRI) u Europi, na specifičan način u ove procese uključujemo i glas građana.
Pravobraniteljica je pozdravila i praksu međuizvještavanja, koja je globalno isticana kao primjer dobre prakse jer daje kvalitetan pregled do sada učinjenog te naglasila važnost stvaranja sinergija između sustava zaštite i promicanja ljudskih prava na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Konačno, iz perspektive naših mandata i rada, pravobraniteljica je dala i pregled provedbe UPR preporuka u nizu područja, poput pravosuđa, azila i migracija, prava nacionalnih manjina i drugih, kao i područja i elemenata u kojima je tu provedbu nužno unaprijediti.
U sklopu drugog panela posvećenog analizi provedbe međunarodnih preporuka vezanih za govor mržnje, zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja govorila je iz perspektive našega rada, istaknuvši izazove u razgraničavanju slobode izražavanja, neprihvatljivoga govora i govora mržnje. Istaknula je kako je sadržaj neprihvatljivog govora u hrvatskom javnom prostoru često motiviran aktualnim događanjima, a tijekom 2022. godine bio je, kao i ranije, prisutan u raznim oblicima – u fizičkome prostoru, u komentatorskim rubrikama ispod članaka na elektroničkim publikacijama, kao i na društvenim mrežama. Upravo su društvene mreže prostor u kojem se mladi nerijetko susreću s neprihvatljivim govorom, o čemu svjedoče i rezultati istraživanja koje je na ovu temu pučka pravobraniteljica provela 2019. godine i čiji rezultati svjedoče o važnosti odgoja i obrazovanja o ljudskim pravima od najranije dobi. No, pritom je svakako nužna i edukacija šire i stručne javnosti, zaključila je zamjenica Kesonja.
Od uspostavljanja UPR mehanizma 2006. godine završena su tri ciklusa, dok je četvrti u tijeku. U okviru trećeg ciklusa, u studenom 2020. godine na dnevnom se redu našlo i stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, a naša je zemlja dobila 224 preporuke, od kojih je prihvatila 194, dok je preostalih 30, koje se odnose na migrante, izbjeglice i tražitelje azila, primila na znanje.
Inače, preporuke se odnose na niz područja – izvršavanje međunarodnih obveza RH, unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za zaštitu ljudskih prava, funkcioniranje sustava pravosuđa, zaštitu i unapređenje slobode izražavanja i medijskih sloboda, borbu protiv diskriminacije i govor mržnje, prava nacionalnih manjina, radničkih prava, tranzicijsku pravdu i klimatske promjene. Stoga je važno uključiti ih u sadržaj akcijskih planova za zaštitu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije za razdoblje 2024. – 2025., koji su trenutno u fazi izrade.
