Povodom polemike koja se proteklih dana pojavila u svim medijma oko podjele pomoći osobama s poplavljenih područja napominjemo da je pučka pravobraniteljica, Lora Vidović, uputila Vladi Republike Hrvatske i Stožeru zaštite i spašavanja Republike Hrvatske prijedloge za unapređenje mjera zaštite i pomoći u situaciji uzrokovanoj poplavama.
Naime, nakon što je 27. svibnja 2014. godine sa suradnicima obišla nekoliko mjesta Vukovarsko-srijemske županije u kojoj je Odlukom Vlade proglašena katastrofa, pokazalo se kako je jedna od osnovnih poteškoća u radu osoba koje rade na direktnom pružanju pomoći nepostojanje jedinstvene službene evidencije evakuiranih i razmještenih osoba. S toga je predloženo da se usklade liste te da ih se redovito ažurira s podacima o tome odakle je osoba evakuirana i gdje je točno trenutno smještena kako bi se pratio trenutni status i ostvarivanje prava. Također je, za potrebe planiranja sustava pomoći, predloženo sastavljanje i šire liste svih osoba, uključujući i one koje nisu razmještene, ali na koje je poplava utjecala pogoršanjem uvjeta života (primjerice nedostupnošću pitke vode i sl.). To je bitno kako bi mjere koje se provode i koje će se provoditi na transparentan način obuhvatile sve ugrožene osobe, uzimajući u obzir i različite situacije u kojima se nalaze. Nadalje, predloženo je uvođenje i pojedinačnih službenih evidencijskih kartona za stradale i razmještene osobe, što bi omogućilo lakše praćenje dodjele pomoći te općenito pružanje podrške ljudima kojima je potrebna. Svakako se to odnosi i na državljane Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, kojima bi osim smještaja i humanitarne pomoći, svakako trebalo osigurati i primarnu zdravstvenu zaštitu. Napokon, potrebno je i vođenje evidencije i pružanje potrebnih vrsta podrške i pomoći, uključujući i novčanu pomoć te pomoć u naravi obiteljima koje su primile evakuirane osobe u svoje domove.
Vezano za stvaranje uvjeta za priznavanje zajamčene minimalne naknade te drugih socijalnih naknada i usluga samcima i kućanstvima (novim korisnicima) u postojećim uvjetima, koji zbog imovinskog cenzusa, prema važećim odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, ne bi ta prava mogli ostvariti smatramo da treba propisati, da se u iznimnim situacijama poput ove, ne primjenjuju odredbe Zakona o socijalnoj skrbi koje se odnose na imovinski cenzus te način utvrđivanja prihoda poljoprivrednika radi ostvarivanja zajamčene minimalne naknade i drugih socijalnih naknada, sve dok se ne okonča postupak isplate štete glede nestale i uništene imovine. Isto bi primjerice bilo moguće urediti kao iznimnu odredbu u Zakonu o socijalnoj skrbi ili bi Vlada RH temeljem ovlaštenja Hrvatskog sabora mogla donijeti Uredbu koja bi bila ograničenog trajanja i odnosila bi se posebno na područja i građane pogođene poplavama. Naime, mnogi građani pogođeni poplavama, nisu ispunjavali propisane uvjete za priznavanje određenih prava u sustavu socijalne skrbi jer su u vlasništvu/posjedu imali određenu imovinu, koja je sada uništena ili poplavljena, a ta okolnost još nije evidentirana. U takvim situacijama, smatramo kako je važno uzeti u obzir novonastale okolnosti i predloženim dopunama Zakona o socijalnoj skrbi ili Uredbom Vlade RH omogućiti stradalom stanovništvu, osim jednokratnih pomoći i ostvarivanje drugih prava iz socijalne skrbi.
Predložili smo da se osigura prisutnost tima stručnjaka, koji uključuje i socijalne radnike i psihologe radi pružanja psihološke pomoći svim evakuiranim osobama kao i osobama koje su prihvatile evakuirane osobe u svojim domovima.
Integralni tekst prijedloga možete naći u prilogu.
