Pariški sporazum, međunarodni dokument koji bi mogao pozitivno utjecati na brojna ljudska prava kroz promjene u području zaštite okoliša, stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Njegova primjena trebala bi osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, koje utječu na promjenu klime, a time i na pravo na život, vodu, hranu, zdravlje i adekvatno stanovanje.
Države potpisnice Pariškog sporazuma obvezale su se na provedbu mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova, pri čemu razvijene države nastavljaju imati vodeću ulogu, kao i u Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) te Kyoto protokolu. Republika Hrvatska priprema Zakon o potvrđivanju Pariškog sporazuma, na što smo se obvezali kao stranka UNFCCC-a, a jedan od prioriteta naše zemlje, prema Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, jest razvijanje okolišnih i energetskih strategija koje će u prvi plan stavljati upotrebu obnovljivih izvora energije.
Uz Pariški sporazum, i novi globalni Program održivog razvoja do 2030. godine prilika je za daljnje unapređenje standarda ljudskih prava u zaštiti okoliša, a posebice prava na zdrav život, kojeg Hrvatska garantira Ustavom, o čemu Ured pučke pravobraniteljice od 2013. izvještava Hrvatski sabor.
Program i ciljevi održivog razvoja do 2030. godine slijede načela nediskriminacije i jednakosti te principe univerzalnosti, nedjeljivosti, međusobne ovisnosti i povezanosti ljudskih prava, posebice ekonomskih, socijalnih i okolišnih prava, a u fokusu je po prvi puta briga o prirodnim resursima i očuvanje zemlje od iskorištavanja, zagađenja i degradacije.
Pučka pravobraniteljica, kao nacionalna institucija za ljudska prava (NHRI) te članice Globalne mreže NHRI-a (GANHRI) i predsjedavajuća Europske mreže NHRI-a (ENNHRI) sudjeluje u provedbi, praćenju te izvještavanju o Programu održivog razvoja do 2030. godine, kako kroz aktivnosti promicanja ljudskih prava, tako i kroz suradnju sa svim ključnim dionicima, sukladno Merida deklaraciji NHRI-a iz listopada 2015. godine.
