Rasizam, ksenofobija i netolerancija prisutni su u većini društava, a diljem svijeta su često usmjereni na migrante i izbjeglice, kao i osobe afričkog podrijetla. Povodom Međunarodnog dana za eliminaciju rasne diskriminacije, koji se odlukom Opće skupštine UN-a obilježava 21. ožujka svake godine, države širom svijeta pozvane su da ulože napore kako bi eliminirale sve oblike rasne diskriminacije, u sjećanje na dan kada je policija u Južnoj Africi ubila 69 prosvjednika protiv rasnog razdvajanja stanovništva.

Po Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, ona znači svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje i davanje prvenstva zbog rase, boje, predaka, nacionalnoga ili etničkog podrijetla, sa svrhom uništavanja ili ugrožavanja priznavanja, uživanja ili vršenja pod jednakim uvjetima, prava čovjeka i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, kulturnom ili socijalnom polju ili svakom drugom polju javnog života.

Diskriminacija je u Hrvatskoj zabranjena Ustavom, pravom Europske unije, međunarodnim ugovorima, uključujući UN-ovom Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije te hrvatskim zakonima. Tako je od 2009. na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije, a od početka njegove primjene do danas, gotovo svaka treća pritužba pučkom pravobranitelju odnosila se na diskriminaciju zbog rase, etničke pripadnosti, boje kože odnosno nacionalnog podrijetla. Očituje se kroz postupke pojedinaca i institucija koje svakodnevno onemogućavaju ravnopravno sudjelovanje građana u društvenom životu , ali se pojavljuje i u javnom govoru, posebice na internetskim portalima i na sportskim događajima.

Rasnu diskriminaciju je moguće suzbijati samo istodobnim korištenjem pravnih mehanizama zaštite i podizanjem razine svijesti i znanja o neprihvatljivosti rasističkih, ksenofobnih i isključivih stajališta utemeljenih na predrasudama. To su i ciljevi preporuka pučke pravobraniteljice u pojedinačnim predmetima i godišnjim izvješćima, kao i ostalih aktivnosti, poput edukacija policijskih službenika, sudaca ili poslodavaca, ali i provođenja medijskih kampanja, poput one pod sloganom „Razlike nisu prepreke“ iz 2017., o kojoj više možete doznati ovdje.