Djeca i mladi o ljudskim pravima uče kroz međupredmetnu temu, što nije dovoljno kako bi znali što su ljudska prava, kako ih prepoznati i zaštiti, niti je u skladu s preporukama koje su Republici Hrvatskoj dali međunarodni mehanizmi.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter zalaže se za uvođenje sustavnog obrazovanja djece i mladih o ljudskim pravima, što je istaknula u godišnjem izvješću Hrvatskom saboru i u brojnim javnim istupima.
Posljednji put je ovu potrebu istaknula tijekom javnog savjetovanja na Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koje je trajalo do 19. listopada 2023. godine.
Kvalitetno i relevantno obrazovanje, u kojem se stavlja naglasak na kritičko promišljanje te koje uključuje učenje o ljudskim pravima, jednakosti i ravnopravnosti, potrebno je kako bi građani bili aktivno uključeni u demokratsko društvo i zajednicu u kojoj žive. Suprotno tome, podaci niza istraživanja govore kako su u Hrvatskoj politička pismenost i participacija mladih i njihovo povjerenje u institucije niski, dok im je znanje o ljudskim pravima nedostatno.
Istovremeno, obrazovanje je organizirano na način da učenici i nastavnici ne mogu posvetiti dovoljno vremena i pažnje ljudskim pravima, jer se u osnovnim i srednjim školama predaje tek međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje, i to od nastavne godine 2019./2020.
Daljnje unapređenje obrazovanja za ljudska prava su Republici Hrvatskoj preporučili i međunarodni mehanizami za zaštitu ljudskih prava. . Tako je u kolovozu ove godine UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije Republici Hrvatskoj preporučio da preispita svoj program građanskoga obrazovanja, osigura njegovu provedbu na svim stupnjevima obrazovanja te da on obuhvati promociju razumijevanja i tolerancije među narodima i etničkim skupinama.
Pravobraniteljica je u javnom savjetovanju predložila da se u svim zakonodavnim i strateški rješenjima koji slijede u području odgoja i obrazovanja stavi jači naglasak na ovu vrstu sadržaja.
Konačno, u Obrascu stoji kako planirani propis neće imati socijalnih učinaka ni učinaka na ljudska prava, iako se trenutno različite skupine djece i mladih susreću s nizom prepreka u ostvarivanju prava na obrazovanje (iz obitelji slabijeg imovnog stanja, pripadnici romske nacionalne manjine i drugi). Primjerice, podaci iz publikacije „Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj – izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja“ pokazuju da je školski uspjeh učenika srednjih škola i dalje usko povezan s njihovim socioekonomskim statusom, rodom i pripadnošću geografskoj regiji, a povezano s tim ističemo i da su posebice učenici Romi suočeni s diskriminacijom.
