Rizik od zlostavljanja, raznih oblika nasilja i drugih kršenja ljudskih prava osoba lišenih slobode najveći je u prvim satima zadržavanja od strane policije kada se takve situacije najčešće i mogu dogoditi. Stoga je za njihovu zaštitu važno osigurati im pristup odvjetniku i liječniku, uz obavještavanje člana obitelji ili druge bliske osobe, a ukoliko se radi o stranim državljanima, i prevoditelja uz informiranje nadležnog diplomatskog tijela. To su ujedno i najučinkovitiji načini sprječavanja mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka, za što smo nadležni kao Nacionalni preventivni mehanizam (NPM), a za utvrđivanje njihove stvarne primjene u konkretnim situacijama ključni su terenski obilasci.
O toj temi razgovarali su 12. i 13. listopada 2020. sudionici online sastanka NPM Mreže Jugoistočne Europe „Nadziranje proceduralnih jamstava u prvim satima policijskog lišavanja slobode“, kojeg smo, u ulozi predsjedavajućih Mrežom, suorganizirali zajedno s Asocijacijom za prevenciju mučenja (APT) i Boltzman Institutom te uz podršku Vijeća Europe.
„Naše preporuke i njihova implementacija najvažniji su u sustavu sprječavanja mučenja i drugih ponižavajućih i neljudskih postupanja i zato je nužno da se temelje na konstruktivnom dijalogu sa nadležnim tijelima vlasti i redovitom praćenju njihove provedbe“, istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović otvarajući radionicu. Bila je to prilika za razmjenu iskustava i dobrih praksi vezanih za probleme s kojim se NPM-ovi susreću, najviše tijekom terenskih obilazaka, s naglaskom na prikupljanje podataka i informacija.
„Podatke je nužno prikupljati na više načina, i to analizom pritužbi i informacija dobivenih od organizacija civilnog društva, kao i praćenjem preporuka vezanih za prethodne NPM obilaske. Važno je, pritom, da su oni geografski razmjerno zastupljeni, ali i da se osim dnevnih, provode i noćni, kada je u pritvorskim jedinicama i veći broj osoba lišenih slobode“, poručila je Maja Kević, zamjenica pučke pravobraniteljice na čelu Službe za osobe lišene slobode i Nacionalni preventivni mehanizam, osvrnuvši se na zaključke radionice.
Prilikom provjere podataka važno je koristiti metodu triangulacije, što znači da se podaci iz evidencija dodatno provjeravaju kroz razgovor s osobama lišenim slobode, uvidom u video nadzor te analizom kvantitativnih podataka. Otvoreni upitnici posebno su učinkoviti za prikupljanje svih potrebnih informacija o postupanju tijekom policijskog zadržavanja. I razgovori s osobama koje se nalaze u zatvorskom sustavu vrijedan su izvor podataka i informacija, jer se tijekom obilazaka predstavnici NPM-a uglavnom susreću s malim brojem osoba lišenih slobode u policijskim postajama.
„Kombinirani obilasci su najučinkovitiji, a u NPM timu svakako bi se trebao nalaziti i liječnik koji može provjeriti način pružanja potrebne medicinske pomoći i osiguravanja medicinske povjerljivosti. Uz to, i drugi izvori informacija poput Odvjetničke komore, Hitne medicinske službe i drugih korisni su za stvaranje cjelovitije slike, a time i učinkovitiju zaštitu prava osoba lišenih slobode“, zaključila je Kević.
Uz predstavnike deset zemalja članica Mreže, na dvodnevnom sastanku sudjelovali su i predstavnici srodnih institucija iz još šest zemalja, kao i oni Europskog odbora za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) te Pododbora UN-a za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (SPT).
