Savjetnici pučke pravobraniteljice tijekom travnja su zajedno sa predstavnicima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina obišli pojedina romska naselja u četiri županije kontinentalnog dijela Hrvatske. Tom prilikom sastali su se sa predstavnicima romske nacionalne manjine i čelnicima gradova i općina u kojima se posjećena naselja nalaze.
Cilj posjeta predstavnika ULJPPNM bio je identificirati infrastrukturne potrebe kako bi se u sklopu projekta koji je u pripremi ishodila dokumentacija potrebna za izvođenje radova kojima bi se u poboljšali uvjeti života stanovnika ovih naselja, a savjetnicima pučke pravobraniteljice da, osim informacija o komunalnim i stambenim uvjetima, u neposrednom kontaktu sa stanovnicima naselja saznaju i o njihovim drugim problemima.
Prema podatcima objavljenima u studiji Romska svakodnevica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu, stambeni su prostori romskih kućanstava puno češće znatno lošije kvalitete od prostora u kojima živi neromsko stanovništvo. Čak četvrtina romskih kućanstava (27,2%) nema pristup sigurnom stanovanju, odnosno živi u ruševnoj kući/slumovima, naspram 3,6% ostalog stanovništva. Romi žive u neadekvatnim i prenapučenim stambenim prostorima, koji po članu obitelji iznosi tek 12,9 m2 i ispod je granice patološkog praga koji iznosi 14 m2, što može dovesti do negativnih zdravstvenih, psiholoških i socijalnih učinaka stanovanja u tijesnom prostoru. Usporedbe radi, u neromskima stambeni prostor po članu obitelji iznosi 35,0 m2. 53,8% romskih kućanstava u RH nema pristup kanalizaciji ili septičkoj jami, 51,3% nema zahod, 50,0% kupaonicu, 46,5% nema pitku vodu u svom stambenom objektu, vlastitu kuhinju nema 18,7% kućanstava, a 12,4 % Roma živi bez električne energije.
Iako su „destigmatizacija, desegregacija i degetoizacija“ načela na koja se upućuje u Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma 2013.-2020. godine pri rješavanju njihovih stambenih pitanja, u njoj se ne predviđaju jasni i sustavni planovi i mjere za promicanje stambene desegregacije izdvojenih romskih područja. Ciljevi i mjere uglavnom su usmjereni na prostorno uređenje, legalizaciju i podizanje standarda i adekvatnosti stambenih objekata u izdvojenim romskim naseljima.
U pet smo dana posjetili naselja u Brodsko-posavskoj županiji: Gaj i Ivan Domac u Novoj Gradiški te Josip Rimac u Slavonskom Brodu; u Osječko baranjskoj županiji: romsko naselje u Bistrincima u Gradu Belišću, romsko naselje u Vardarcu u Općini Bilje, dva naselja u Belom Manastiru, tri u Dardi, dvije lokacije u Općini Jagodnjak, gdje Romi u većoj mjeri žive u Bolmanu, te romsko naselje u Torjancima u Općini Petlovac; u Sisačko-moslavačkoj županiji: naselja Capraške Poljane i Palenjak u Sisku, naselje u Radićevoj ulici u Kutini te naselje Vidrenjak u Donjoj Gračenici, dijelu Grada Popovače; kao i u Varaždinskoj županiji: naselje Donje i Gornje Vratno u Općinama Cestica i Petrijanec, u Sv. Đurđu te u Ludbreškom Karlovcu.
Većina posjećenih naselja su izdvojena, odnosno getoizirana romska naselja, što doprinosi zadržavanju društvene razdvojenosti od neromskog stanovništva. U tek nekoliko posjećenih naselja živi i neromsko stanovništvo, a Romi koji stanuju u takvim naseljima, prema mišljenjima čelnika jedinica lokalne samouprave i predstavnika romske nacionalne manjine, bolje su integrirani u sveukupni život šire zajednice od stanovnika izdvojenih, isključivo romskih naselja.
U dijelu posjećenih naselja u nekoliko proteklih godina postignut je vidljiv napredak u razvoju infrastrukture – uglavnom izgradnjom/asfaltiranjem cesta te izgradnjom vodovodne mreže i javne rasvjete.
Među posjećenim naseljima različita je situacija u pogledu imovinsko pravnih odnosa, odnosno prava vlasništva nad stambenim objektima, mogućnosti njihove legalizacije te uređenosti komunalne infrastrukture – pristupnih cesta, električnih, vodovodnih i kanalizacijskih mreža, društvenih/kulturnih domova i dječjih igrališta. U naseljima u kojima postoje komunalne infrastrukturne mreže, mogućnost (legalnih) priključaka ovisi o pravnom statusu stambenih objekata, ali i o mogućnosti plaćanja troškova priključaka.
Stanje se u pojedinim naseljima razlikuje. U nekima stambeni objekti ne zadovoljavaju nikakve građevinske standarde i/ili minimalne standarde za stanovanje, ne postoje bilo kakve uređene ceste ili staze, vodovodne ili kanalizacijske mreže, osim zajedničke pumpe s koje se vodom opskrbljuju svi stanovnici (naselje „U rupi“ u Belom Manastiru te naselje Sv. Đurđ u Varaždinskoj županiji). S druge strane, u naselju „Barake“ u Dardi izgrađena je komunalna infrastruktura i pribavljen (dio) građevinskih dozvola za izgradnju novih stambenih objekata koji bi zamijenili postojeće trošne i za stanovanje neadekvatne objekte, a u integriranim naseljima izgrađena je komunalna infrastruktura pa je (eventualno) potrebno riješiti imovinsko pravne odnose za pojedine objekte, legalizirati ih i/ili zamijeniti pokoji objekt neadekvatan za stanovanje novim.
Prema razgovorima obavljenima tijekom posjeta te studijama objavljivanima proteklih godina, rješavanje brojnih navedenih problema u dobroj mjeri ovisit će o (većoj) aktivnosti lokalnih i područnih (regionalnih) vlasti te njihovoj koordinaciji sa središnjim tijelima, kako bi se premostile poteškoće koje se u ovom trenutku pojavljuju.
Osim o uvjetima stanovanja, u razgovorima sa stanovnicima romskih naselja, njihovim izabranim predstavnicima u lokalnim jedinicama te čelnicima pojedinih romskih udruga savjetnici pučke pravobraniteljice informirani su i o brojnim drugim problemima s kojima se susreću stanovnici ovih naselja. Ured pučke pravobraniteljice postupat će okviru svojih nadležnosti kako bi im se pomoglo.
Novosti
Dan vjerske slobode
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
Međunarodni dan obrazovanja
Uključivanje mladih na lokalnoj i regionalnoj razini – tematska sjednica Odbora za obitelj, mlade i sport
Međunarodna konferencija o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Osnaživanje tijela za jednakost – javna rasprava Europskog gospodarskog i socijalnog odbora