Radna skupina UN-a o prisilnim ili nedobrovoljnim nestancima posjetila je Ured pučke pravobraniteljice u utorak 17. lipnja 2014. u okviru svojeg posjeta Republici Hrvatskoj od 15. do 18. lipnja 2014. godine. Njihov dolazak u Hrvatsku dio je regionalnog obilaska koji obuhvaća Srbiju, Kosovo i Crnu Goru, te Bosnu i Hercegovinu, koju su posjetili u lipnju 2010. godine. Radnu skupinu primio je zamjenik pučke pravobraniteljice Mario Krešić, sa savjetnicima pučke pravobraniteljice.

Članovi Radne skupine, gdin Osman El – Hajje i Jasminka Džumhur predstavili su mandat Radne skupine, razlog njihova dolaska te su informirali o sastancima koje su već održali s ključnim institucijama u RH zaduženim za pitanje nestalih osoba, ali i sa udruženjima obitelji nestalih osoba te organizacijama civilnog društva koje promiču i štite prava civilnih žrtava rata. Nakon jučerašnjeg boravka u Vukovaru, danas će posjetiti Knin i Slunj.

Predstavnici Ureda pučke pravobraniteljice upoznali su članove Radne skupine s mandatima ureda i dosadašnjim iskustvima u radu na pitanju civilnih žrtava rata. Pučka pravobraniteljica zaprima pritužbe građana koje su se do sada ponajviše odnosile na prava na stambeno zbrinjavanje i obnovu, odnosno povratak izbjeglih i prognanih osoba te njihovu integraciju. Osim toga, značajan je i broj pritužbi hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, vezano uz statusna prava. Prepoznavši i uvažavajući slojevitost i dubinu povreda proizašlih iz ratnih stradanja civilnih žrtava rata te istovremeno osnažujući svoju promotivnu zadaću (sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju NN 76/12) pučka pravobraniteljica nastavit će aktivno pratiti stanje ljudskih prava i kroz sudjelovanja u zakonodavnim procesima i inicijativama u ovom području. Otvaranje regionalnih ureda pučke pravobraniteljice u Osijeku, Rijeci i Splitu, koji je u planu, svakako će omogućiti bolji kontakt s građanima i njezinu veću prisutnost u ostalim dijelovima Hrvatske.

Primarna zadaća ove Radne skupine koja je osnovana 1980.godine je praćenje primjene UN-ove Deklaracije o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka, koju, između ostaloga izvršavaju i direktnim posjetima zemljama s (okončanim) ratnim zbivanjima. Tijekom Domovinskog rata  u Hrvatskoj, kao i u cjelokupnim ratnim zbivanjima na području bivše Jugoslavije stradao je velik broj osoba, na različite načine, te se još mnogi vode nestalima. Teška kršenja ljudskih prava koja su se dogodila, još uvijek nisu sva razjašnjenja niti je pravda, za sve koji su stradali, postignuta. Pravo na reparaciju svih žrtava rata osnovno je pravo koje se ostvaruje na više razina: restitucija, odnosno povratak slobode i uživanja ljudskih prava, kompenzacija ili naknada štete, rehabilitacija, satisfakcija u vidu  javnog objavljivanja istine, javne isprike i prihvaćanja odgovornosti te jamstva za neponavljanje.