Pučka pravobraniteljica Lora Vidović uputila je Ministarstvu financija niz komentara na dva prijedloga zakona usmjerena na ublažavanje problema prezaduženih građana. Riječ je o Zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama i Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, o kojima je javno savjetovanje zaključeno 28. svibnja 2018. godine.
Kad je u pitanju otpis duga, predviđeni uvjeti ne sadrže jasne socijalne kriterije, zbog čega možda neće obuhvatiti najugroženije, što može dovesti u pitanje postizanje socijalne pravde kao najviše vrednote ustavnog poretka RH. Opravdanost postavljenih kriterija važna je i zbog mogućeg zadiranja u Ustavom zajamčena prava pojedinih vjerovnika.
U komentarima na Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, istaknula je problem pogrešne pasivne legitimacije, kada se građani nađu pod teretom ovrhe za tuđi dug. Ovaj rizik je potrebno izbjeći djelotvornijom zaštitom osobe u toj situaciji, od one koja je predviđena ovim Zakonom jer ovisi o njegovoj daljnjoj aktivnosti i pokretanju sudskih postupaka u kojima će dokazivati nedopuštenost ovrhe i ostvarivati pravo na naknadu štete. Potrebno je, navodi pravobraniteljica, osigurati i „jednakost oružja“ u postupku koji provodi FINA, odnosno omogućiti ovršeniku da brani svoja prava pod uvjetima koji ga ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na ovrhovoditelja.
Kako bi se i u praksi zaštitila primanja i naknade izuzeta od ovrhe, odnosno ona na kojima je ograničena, potrebno je unaprijediti odredbe pravilnika kojim se uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Dodatno, pravobraniteljica je predložila i da se razmotri uvođenje prekršajne odgovornosti u slučajevima kada FINA izda, a banka izvrši nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ili računima izuzetima od ovrhe.
Propisane naknade u većoj mjeri opterećuju manje dugove i otežavaju njihovo podmirenje, dok je kod većih iznosa njihov udio zanemariv, što je potrebno uzeti u obzir kod donošenja Pravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Također je potrebno analizirati svrhovitost i razmjernost naknada FINA-e te propisati samo nužne naknade u nužnim i razmjernim iznosima.
Nadalje, iako postoji potreba uređenja pitanja u području ovrha na novčanim sredstvima, nije jasno zašto se u ovom trenutku predlaže donošenje posve novog Zakona, posebno s obzirom na informacije o pripremi novog, cjelovitog Ovršnog zakona, čije donošenje može zahtijevati dodatne izmjene i dopune tek predloženog.
Pučka pravobraniteljica niz godina izvještava o problemima prezaduženih građana te upozorava da značajan broj njih dugotrajno ne uspijeva izaći iz prezaduženosti, što ih gura na marginu društva. Stoga je i u svojem Izvješću za 2017. navela da je najugroženijim insolventnim dužnicima, uz dobro postavljene socio-ekonomske kriterije koji upućuju na potrebu solidarnosti te jasno razgraničenje kategorija blokiranih građana, potrebno pomoći usmjerenim i promišljenim mjerama sa socijalnim ciljem i s jasno prethodno procijenjenim sustavnim učincima. U tom smislu uputila je i preporuku Vladi RH da se, na temelju sveobuhvatne analize problema prezaduženosti u RH, donese plan kojim će se definirati provođenje diferenciranih i usmjerenih mjera za olakšavanje položaja prezaduženih građana, stvaranje njihove materijalne sigurnosti te osnaživanje za odgovorno preuzimanje obveza i razvijanje kulture plaćanja.
Također je uputila preporuku Ministarstvu pravosuđa da se izradi prijedlog novog Ovršnog zakona i drugih propisa koji se primjenjuju u provedbi ovrhe, kojima će se usvojiti pravedan, jednostavan, jeftin, sustavno održiv i učinkovit model ovrhe i kojim će biti zaštićena procesna ravnoteža stranaka te dostojanstvo ovršenika. Pri tom, u procesu njihova donošenja treba izbjeći praksu učestalih izmjena propisa kojima se ovrha uređuje i pritom stvaranje nejasnog i nepreglednog niza pravila koja ne rješavaju sve praktične probleme te vode u pravnu nesigurnost. Potrebna su stabilna rješenja, utemeljena na jednostavnim, jasnim i sustavnim osnovama, potrebno je predvidjeti njihove dugoročne učinke te ih kontinuirano i provoditi, napuštajući praksu nedosljedne i kazuističke normativne aktivnosti koja slijedi tek nakon što problem već nastane, naglasila je pravobraniteljica u Izvješću.
Nažalost, za posljednje prijedloge zakona, o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i o otpisu duga fizičkim osobama, nije učinjena procjena njihovih učinaka niti su detaljno navedeni razlozi zbog kojih ona sada izostaje, već je obveza njezine naknadne provedbe navedena u prijelaznim odredbama, i to u roku od dvije godine.
Sve komentare na prijedloge zakona možete pronaći u privitku.
Komentari – Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama
Komentari – Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
