Pučka pravobraniteljica Lora Vidović sudjelovala je u radu okruglog stola „Socijalni radnici na naslovnici – dijalog s medijima“ koji se u organizaciji Hrvatske komore socijalnih radnika u srijedu 6. studenog održao u Novinarskom domu, s naglaskom na njihovu sve veću izloženost kritikama javnosti koja dovodi i do porasta obolijevanja unutar profesije. Naime, prema rezultatima istraživanja „Profesionalni stres i zdravlje socijalnih radnika“, predstavljenih prije početka rasprave, upravo kritike socijalnih radnika u javnosti predstavljaju glavni izvor profesionalnog stresa, više nego što su to mogućnosti fizičkog ili verbalnog napada, kojem je, primjerice, bilo izloženo više od trećina ispitanika, dok ostali uzroci uključuju i preopterećenost poslom te nedostatak smještajnih kapaciteta i institucija za daljnji specijalizirani tretman korisnika. Upravo o tim temama, uz pravobraniteljicu Vidović, na okruglom stolu razgovarali su i predstavnici Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Studijskog centra za socijalni rad Pravnog fakulteta, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, Hrvatske udruge socijalnih radnika te glavni urednici i novinari nekoliko vodećih medija.
Tijekom rasprave, sugovornici su iznosili iskustva o odnosu sustava socijalne skrbi i medija, a predsjednica Povjerenstva za odnose s javnošću HKSR-a Nela Pamuković rekla je da su u današnje vrijeme socijalni radnici u Hrvatskoj, prije svega, uplašeni. Strah od prozivanja u medijima i kritika javnosti njihovi su glavni stresori, dok im je manje važno u kakvim uvjetima rade, poručivši da se u medijima duže vremena kreirala percepcija o njima kao neradnicima i glavnim krivcima za sve probleme s kojima se korisnici susreću.
Pravobraniteljica Vidović istaknula je da, kroz zakonski okvir, pritužbe građana te terenske obilaske ukupno 21 CZSS-a u 13 županija tijekom posljednje tri godine, sustav socijalne skrbi prati dugi niz godina te je upoznata s problemima s kojima se susreću i korisnici usluga, i djelatnici centara. Ove se godine pokazalo kako je socijalni sustav dugi niz godina zapostavljan, a o njemu često govori kao „parazitu“ na državnom proračunu, dok su izdvajanja za sustav socijalne skrbi u užem smislu zapravo izuzetno mala. Centri za socijalnu skrb su kronično suočeni s nedostatcima kapaciteta, nedostaje zaposlenika pa neki imaju i dvostruko više korisnika nego što je propisano, uz svakodnevno suočavanje s nedostatkom osnovnih sredstava za rad i manjkom adekvatne edukacije. Dodala je i da od djelatnika centara često čuje kako osjećaju nedostatak podrške, a umjesto provođenja cjelovite reforme sustava socijalne skrbi, sve dosadašnje, nažalost, bile su parcijalne i nisu rezultirale bitnijim pozitivnim pomacima. Primjerice, donosile su se strategije i provodili projekti kojima se nakon svake promjene vlasti gubio kontinuitet, te su se oni mijenjali ili donosili novi. Uz to je napomenula i važnost edukacija, ne samo djelatnika CZSS-a nego i novinara, istaknuvši, pritom, da je Ured pučke pravobraniteljice u travnju ove godine održao edukaciju o ljudskim pravima i suzbijanju diskriminacije za urednike i novinare HRT-a.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora Ines Strenja navela je da u sustavu socijalne skrbi nedostaje otprilike 2000 djelatnika, što, uz njihovu neravnomjernu raspodjelu na terenu, predstavlja i osnovni problem, kao i razlog da nisu u stanju isporučiti uslugu svim korisnicima kojima je ona potrebna. Upozorila je i da sami rješavaju ono što bi trebala napraviti država, kao i na nedovoljne kapacitete za educiranje socijalnih radnika, što bi, svakako, trebao biti i jedan od dugoročnih ciljeva unaprjeđenja sustava socijalne skrbi.
Osim toga, s ciljem poboljšanja javne percepcije cjelokupne profesije, tijekom rasprave je predloženo razvijanje i jačanje suradnje sustava i medija, i to uspostavom unaprijeđenih modela komuniciranja samih CZSS-a i novinara, uz nastavak zajedničkih edukacija, s čim se složila i pomoćnica ministrice u MDOMSP-a Tatjana Katkić Stanić, istaknuvši da su u tijeku edukacije sustava o komunikaciji u kriznim situacijama, kao i neki glavni urednici ponudivši suradnju i potporu tijekom tog procesa.
