U organizaciji Udruge za samozastupanje, GONG-a i Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, a pod pokroviteljstvom Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, 24. veljače 2014., održan je okrugli stol „Izmjene sustava skrbništva u Prijedlogu obiteljskog zakona – podrška koja nedostaje”. Ispred ureda pučke pravobraniteljice sudjelovala je savjetnica pučke pravobraniteljice.
Na skupu su govorili Romana Jerković predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, Damjan Janušević izvršni direktor Udruge za samozastupanje, Ivana Milas članica radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona, Anka Slonjšak pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu, Neda Miščević, predstavnica Udruge za inkluziju, Iva Prpić, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih za odrasle osobe i osobe s invaliditetom, Vesna Škulić, povjerenica Predsjednika Republike za osobe s invaliditetom Daniela Bratković, profesorica s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta te Nenad Sekušak i Romana Posavec članovi Udruge za samozastupanje.
Izvršni direktor Udruge za samozastupanje Damjan Janjušević smatra da će tijekom drugog čitanja o novom Obiteljskom zakonu biti prilike raspravljati o mogućim izmjenama modela skrbništva, odnosno omogućiti osobi s intelektualnim teškoćama odlučivanje uz podršku. Ivana Milas Klarić istaknula je da je Radna skupina bila u teškoj situaciji, udovoljiti prijedlozima udruga dok je s druge strane bio prisutan otpor na te prijedloge od strane centara za socijalnu skrb i sudova. Posebno je istakla bitne novine u novom Obiteljskom zakonu: ukidanje potpunog lišavanja poslovne sposobnosti, poboljšan pravni položaj osoba s invaliditetom, posebno glede osobnih stanja, uvođenjem mirovanja roditeljske skrbi za roditelje lišene poslovne sposobnosti, uvođenje anticipiranih naredbi i dr.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak predložila je uvođenje dodatnih zaštitnih mehanizama te naglasila važnost reforme skrbništva u smjeru odlučivanja uz potporu u skladu s člankom 12. UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, pozdravila je reformu skrbništva, te naglasila da kada je u pitanju pravo i interes djeteta i interes roditelja prema Konvenciji o pravi djeteta uvijek na prvom mjestu treba biti pravo djeteta.
Profesorica Daniela Bratković je također istaknula da navedena Konvencija apsolutno govori o pravu na samoodređenje koje bi trebalo ukinuti depersonalizaciju i segregaciju osoba s intelektualnim teškoćama. Upozorila je da nedostaje sustav kontrole te da je pitanje slušaju li skrbnici svoje štićenike ili ih usmjeravaju prema onome što njima odgovara. Predstavnica Udruge za inkluziju Neda Miščević, ujedno i skrbnica 18 štićenika, ističe da mnogi od skrbnika niti ne poznaju svoje štićenike što nije u skladu sa Zakonom, pa je naglasila važnost rada sa svima njima, ali i mogućnost revizije njihova statusa. Povjerenica Predsjednika Republike za osobe s invaliditetom Vesna Škulić, izjavila je da je bila uključena u postupak izrade UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te naglasila da je važno osvijestiti lokalnu zajednicu kako bi prepoznala potrebe i razvila senzibilitet za osobe s invaliditetom.
Pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih za odrasle osobe i osobe s invaliditetom Iva Prpić izjavila je da određene odredbe sigurno treba poboljšati, ali ipak treba naći ravnotežu između zaštite i poštivanja ljudskih prava. Istakla je konkretne statističke podatke za 2012. Godinu prema kojima je bilo ukupno 18.439 osoba lišenih poslovne sposobnosti od čega djelomično njih 2.165, a u potpunosti 16.284, što u ukupnoj u odnosu na broj stanovnika u RH znači 0,54 %). Najveći dio osoba živi u vlastitoj obitelji ili kod srodnika (57 %), u udomiteljskoj 6,6 %, a u ustanovama ih je 27,5 posto (%).
Savjetnica pučke pravobraniteljice Nikica Franić naglasila je da Ured pučkog pravobranitelja već od 2008. godine ukazuje na potrebu usklađivanja Obiteljskog zakona – pitanja skrbništva – s UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, te istakla da bi odredbe o tzv. neposrednom skrbništvu trebalo izmijeniti, posebice sada, kada je Prijedlogom obiteljskog zakona uređeno da se za skrbnika imenuje djelatnik centra za socijalnu skrb, čime još više postaje odgovoran za svoje eventualne propuste i moguću nastalu štetu štićeniku. Predloženo je da se ograniči broj štićenika po jednom skrbniku, jer je upitna kvaliteta skrbi o štićenicima, posebice kad skrbi o 10 i više štićenika. Ured pučke pravobraniteljice također je predlagao da se jedan dio ovlasti iz područja skrbništva sa centra za socijalnu skrb prenese na sudove, kako bi centri mogli kvalitetnije obavljati nadzor skrbnika, koji se ne provodi na način kako je to propisano važećim zakonom.
O svojim iskustvima, problemima i potrebama ispred Udruge za samozastupanje govorili su u svojim izlaganjima štićenici Nenad Sekušak i Romana Posavec. Oboje navode da su smješteni u ustanove i da im je oduzeta poslovna sposobnost te da nisu mogli odlučivati o svojim pravima, odgoju svoje djece i slobodnom kretanju. Pomoć su pronašli u nevladinim udrugama (Udruga za inkluziju i Udruga za samozastupanje) i njihovim savjetovanjima. Smatraju da nije u redu da država osobi oduzima poslovnu sposobnost već, upravo suprotno, osobe trebaju sustavnu potporu države da žive samostalno.
