Potrebno je učinkovitije adresirati probleme mladih, pri čemu u definiranje problema i posebice iznalaženje rješenja u većoj mjeri treba uključiti upravo same mlade

Zašto još uvijek nije donesen novi Nacionalni program za mlade (NPM), strateški dokument za mlade u Republici Hrvatskoj, a kojeg nema još od 2017. godine, bila je tema okruglog stola „Nepostojanje nacionalnog programa za mlade“ održanog 4. listopada 2022. u Hrvatskom saboru na inicijativu Kluba zastupnika SDP-a.

Na njemu su uz predstavnike političkih stranaka i saborskih odbora, kao i Instituta za društvena istraživanja i Mreže mladih Hrvatske sudjelovale pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter tom je prigodom dala i pregled problema s kojima se mladi u Hrvatskoj suočavaju, a o čemu je izvijestila Hrvatski sabor u Izvješću za 2021. godinu Oni se, prije svega, odnose na obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i stambene politike, uključivanje u društvo mladih koji se nalaze u sustavu socijalne skrbi te onih koji su iz njega netom izašli, kao i mladih iz ruralnih područja i na otocima, ali i suzbijanje vršnjačkoga nasilja i obrazovanje za aktivno građanstvo i suzbijanje govora mržnje.

Pritom, pravobraniteljica se osvrnula i na aktivnosti naše institucije u promicanju prava mladih, uključujući rad na pritužbama, sudjelovanje u procesima javnih savjetovanja i donošenja strateških dokumenata te redovito adresiranje uočenih problema kroz godišnje izvješće Hrvatskome saboru.

Aktualna pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko je pažnje i resursa uistinu potrebno usmjeriti na mlade, dodavši kako se o toj činjenici raspravlja i na razini cjelokupne EU, što pokazuje i proglašavanje 2022. Europskom godinom mladih, ali i na onoj globalnoj, i to osnivanjem Ureda za mlade na razini UN-a.

„Mladi dijele probleme društva u cjelini, ali se suočavaju i s onima specifičnima baš za njih kao društvenu kategoriju. Pri tome mladi nisu homogena skupina, već je važno razmišljati i o mladima pripadnicima romske nacionalne manjine, mladim osobama u teškoj socijalnoj situaciji izloženih siromaštvu, ili pak mladima pripadnicima LGBTIQ+ zajednice. Stoga je nužno da oni koji imaju moć odlučivanja stvore bolje uvjete za sve, sa specifičnim fokusom na mlade i pojedine skupine mladih u ranjivom položaju“, poručila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

Leo Staković, predsjednik upravnoga odbora Mreže mladih Hrvatske osvrnuo se na rad mreže koju čini  preko sedamdeset organizacija koje rade s mladima, kao i njihovu dosadašnju ulogu u kreiranju strateških dokumenata za mlade, naglasivši da osim nedostatka NPM-a, Hrvatska nema niti Zakon o mladima, za razliku od, primjerice, Rumunjske, Bugarske, Slovenije i Srbije.

Marko Kovačić, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu rekao je kako se nedonošenje NPM-a često opravdava mijenjajućim društvenim prilikama, dok s druge strane broj mladih u Hrvatskoj kontinuirano pada, pa su tako 1991. činili 21%, a trideset godina kasnije tek 16% ukupnog stanovništva naše zemlje. Dodao je i da je iz prošlog NPM-a za razdoblje 2014.-2017. provedeno tek trećina predviđenih mjera, a da je u Hrvatskoj trenutno jedini normativni dokument usmjeren na mlade Zakon o savjetima mladih, koje ima osnovano samo petina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iako im je to zakonska obaveza.

Zbog toga se, navodi, može zaključiti da mladi u Hrvatskoj ne ostvaruju pravo na dobro upravljanje, premda su ustavna kategorija, a naglasio je i kako mladi nisu samo demografska nego i društvena kategorija sa svojim specifičnim problemima i potrebama.

Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović osvrnula se na utjecaj regionalnih razlika na životne prilike i šanse mladih, napomenuvši kako su glavni razlozi zbog kojih oni napuštaju našu zemlju nepotizam i korupcija. Dodala je i kako nisu niti dovoljno informirani o mogućnostima koje im već stoje na raspolaganju, što znači da bi komunikaciju i informiranje trebalo prilagoditi njima pristupačnim kanalima.

Raspravu je zaključila potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac pozivom Odboru za mlade, obitelj i sport da organizira tematsku sjednicu na teme donošenja Nacionalnog programa za mlade te osnivanja savjeta mladih, kao i naglašavanjem potrebe snažnijeg uključivanja Hrvatskog sabora u provedbu Nacionalnog programa za mlade te boljeg nadzora rada Središnjeg državnog ureda zbog nedostatne provedbe politika za mlade.