Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter i predsjedavajuća Izvršnog odbora Equinet-a, sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji “Dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje” koja se u organizaciji Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava Zagreb, 21. listopada održala u Novinarskom domu. Na konferenciji, koja je okupila više od 100 sudionika iz 21 države članice Europske unije, govorilo se o primjerima dobre prakse iz različitih europskih zemalja uključujući Austriju, Belgiju, Finsku, Hrvatsku, Italiju, Maltu, Poljsku, Sloveniju i Španjolsku, a organizirana je u sklopu projekta Against Hate – Protiv mržnje kojega provode Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb i Gong u suradnji s Ministarstvom pravosuđa Republike Finske te finskom Udrugom za podršku žrtvama.
U uvodnom izlaganju zamjenica Šimonović Einwalter posebno je naglasila da govor mržnje, i kao zločin, ali i u širem smislu kako je definirano Općom preporukom br. 15 (GPR15) Europske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) što ne predstavlja kazneno djelo, stvaraju ozračje mržnje i netrpeljivosti te mogu rezultirati zločinima iz mržnje, te ih stoga treba suzbijati. Nažalost, mnoge zemlje suočavaju se s izazovima u borbi protiv ovog rastućeg problema te je stoga iznimno važno neprestano tražiti nova i bolja rješenja, a upravo suradnja i razmjena dobrih praksi predstavljaju put u dobrom smjeru.
Govoreći o trenutnom stanju navela je da je trenutna količina govora mržnje zastrašujuća te da je on, nažalost, prisutan u gotovo svim područjima, od televizije, medija, sporta, obrazovnog sustava, kulture, pa čak i u komunikaciji različitih javnih tijela, a posebno zabrinjava njegova količina na internetu i društvenim mrežama, kao i rasprostranjenost među mladima. Sve to potiče zločine iz mržnje, dok je diskriminacija po različitim osnovama, nažalost, također vrlo prisutna. Jednakost kao vrijednost sve se više umanjuje i narušava, a nakon desetljeća napretka, susrećemo se ne samo sa stagnacijom, nego čak sve većim produbljivanjem netolerancije i nejednakosti.
Kao što je pučka pravobraniteljica upozoravala u svom Godišnjem izvješću za 2018. godinu, a naglašeno je i Općom preporukom br. 15, problem predstavlja izostanak jasne i nedvosmislene osude svakog slučaja govora i zločina iz mržnje, u odnosu na deklarativnu, što je često slučaj u Hrvatskoj. To se odnosi i na sve ostale društvene anomalije, no, nažalost, osude najbitnijih političkih aktera znale su potpuno izostati, dok su neki čak slali i poruke iz kojih se mogla iščitavati netolerancija, što sve utječe na udaljavanje društva od vrijednosti na kojima deklarativno počiva.
Problem predstavlja i činjenica da se zločini počinjeni iz mržnje često niti ne prijavljuju, a njihovo procesuiranje često je neadekvatno. Uz to, mržnja kao motiv počinjenja kaznenih djela nije dovoljno prepoznata, dok neuspješno sankcioniranje i javno negiranje takvih zločina doprinosi pojavi straha kod pripadnika manjinskih skupina koji su i najčešće mete, ali i općoj atmosferi netolerancije. Upravo zbog nedostatka povjerenja u institucionalnu zaštitu i straha od viktimizacije, budući zločini iz mržnje se ne prijavljuju pa izostaje i odvraćajući učinak, što dovodi do pojave novog nasilja, čime se zatvara krug u kojem se trenutno i nalazimo.
Osim izlaganja, zamjenica Šimonović Einwalter moderirala je i jedan od okruglih stolova održanih u sklopu konferencije koji je bio posvećen temi „Odgovori države na govor mržnje i zločine iz mržnje“, a na kojem su sudjelovali Andrea Šurina Marton iz DORH-a, Kristof De Busser iz antwerpenske policije, Francisco Javier Bernaldez iz Španjolskog opservatorija za rasizam i ksenofobiju (OBERAXE) te Griffin Ferry iz Ureda za demokratske inicijative i ljudska prava OESC-a
U sklopu konferencije predstavljen je i “Priručnik o dobrim praksama suzbijanja govora mržnje i zločina iz mržnje”, koji donosi pregled 24 različita primjera prevencije, informiranja javnosti, podizanja javne svijesti, praćenja i procesuiranja te pružanja zaštite žrtvama zločina iz mržnje i govora mržnje, koji institucije i organizacije civilnog društva provode diljem Europske unije.
