Ključni problemi zaštite Roma od kršenja ljudskih prava i diskriminacije te ostvarivanja prava zajamčenih nacionalnim manjinama bili su tema o kojoj je zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter govorila na 2. sastanku Platforme za konzultacije i suradnju između romskih dionika, jedinica lokalne i regionalne samouprave i dionika iz javnih institucija na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Sastanak je 31. siječnja 2017. organiziralo Romsko nacionalno vijeće, u okviru projekta Poticanja provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma na lokalnoj i regionalnoj razini.
Romska nacionalna manjina u velikoj je mjeri izložena diskriminaciji temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla, istaknula je zamjenica Šimonović Einwalter, podsjećajući na mnoge preporuke za uklanjanje ovih problema, a koje je pravobraniteljica posljednjih godina uputila nadležnim tijelima. One su, između ostalog, uvrštene među podatke potrebne za kreiranje ciljeva, mjera i pokazatelja Akcijskog plana za provođenje Nacionalne strategije uključivanje Roma, za razdoblje od 2017. do 2020. godine.
Istaknula je i zabrinjavajuće podatke iz Drugog europskog izvješća o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) koje je objavila Agencija za temeljna prava EU (FRA), a prema kojem, primjerice, čak 93 posto Roma u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva. Istraživanje zaključuje, naglasila je zamjenica Šimonović Einwalter, kako su Romi diskriminirani u mnogim područjima života, a isključenost iz obrazovnog sustava čini ih nedovoljno konkurentnima na tržištu rada.
Uz sudjelovanje u aktivnostima čiji je cilj poboljšanje položaja Roma u Hrvatskoj, poput projekta „Važno je zvati se Rom“ i Nacionalne platforme za uključivanje Roma, Ured pučke pravobraniteljice posljednjih je godina intenzivnije obilazio romska naselja. Naime, to se pokazalo nužnim za prikupljanje podataka koji svjedoče o sustavnim problemima s kojima se Romi svakodnevno susreću, zbog malog broja pritužbi koje pripadnici ove nacionalne manjine upućuju. No, ključan korak koji bi trebao uslijediti nakon prikupljanja podataka jest njihova primjena, odnosno kreiranje javnih politika koje će odgovarati na uočene potrebe i uklanjati sustavne nedostatke, zaključila je zamjenica Šimonović Einwalter.
