U organizaciji pučke pravobraniteljice Lore Vidović održan je okrugli stol pod nazivom “Znate li što potpisujete? – Starije osobe i rizici dosmrtnog uzdržavanja” na kojem su predstavljeni rezultati najnovijeg istraživanja o stavovima vezanim za sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, temeljnim razlikama u odnosu na doživotno uzdržavanje te dru
gim pozitivnim i negativnim posljedicama ovog oblika skrbi o osobama starije životne dobi. Osim pravobraniteljice Vidović, u radu okruglog stola sudjelovali su i Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Edita Brkić, voditeljica Službe za opće propise građanskog materijalnog prava i sustava besplatne pravne pomoći u Ministarstvu pravosuđa, a iskustva iz prakse u području dosmrtnog uzdržavanja predstavili su Rankica Benc, predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju javnobilježničke komore, Tatjana Brozić Perić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb te Dunja Roić iz udruge SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava.
Istraživanje je provedeno na slučajnom i reprezentativnom uzorku od 500 osoba u dobi od 65 i više godina, a rezultati su pokazali da je više od dvije trećine ispitanika čulo za dosmrtno, odnosno doživotno uzdržavanje, no zabrinjava činjenica da manje od četvrtine zna koja je točna razlika između njih. To ukazuje na snažnu potrebu da se o ovoj temi više progovori kako bi se podigla razina javne svijesti, posebno kod osoba starije životne dobi, o mogućnostima, pravima, rizicima i ostalim okolnostima sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Upravo je ovaj pravni institut zamišljen kao jedan od načina na koji starije osobe mogu doći do adekvatne skrbi u trenucima kada im je ona najpotrebnija, no, umjesto toga, ova vrsta ugovora često je sredstvo zlouporaba, zbog čega stariji ostaju i bez skrbi i bez svoje imovine.
Tijekom rasprave koju je moderirala Lidija Lukina Kezić, zamjenica pučke pravobraniteljice, naglašeno je da su ugovori o dosmrtnom znatno rizičniji od ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naime, kod ugovora o doživotnom uzdržavanju vlasništvo se prenosi u trenutak smrti primatelja uzdržavanja, dok se to kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju događa odmah nakon potpisivanja ugovora, i upravo zbog trenutka prelaska vlasništva, znatno su rizičniji ugovori o dosmrtnom uzdržavanju
„Činjenica da ova tema nije dovoljno istražena, niti postoje službeni podatci o broju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, kao niti o broju pokrenutih postupaka za njihovo razvrgavanje, potaknula nas je da provedemo ovo istraživanje, a rezultati su, između ostalog, potvrdili potrebu jačanja informiranja i edukacije kako bi se spriječila zlouporaba ovakvih ugovora. Također, danas smo iskoristili i priliku da razmijenimo iskustva o ovoj temi te da pridonesemo raspravi o suzbijanju ovog načina ekonomskog zlostavljanja starijih osoba, kao i o potrebi za jačim zaštitnim mehanizmima za primatelje uzdržavanja kako bi im se osigurao dostojanstven život i skrb“, izjavila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Prema podatcima Eurostata, gotovo petina stanovnika Hrvatske osobe su starije životne dobi, a ubrzano starenje stanovništva predstavlja velik društveni izazov, pogotovo u području dugoročnog planiranja skrbi i brige za njih, na što kontinuirano ukazuje i pravobraniteljica. Isto tako, prema posljednjim podatcima Državnog zavoda za statistiku, osobe starije od 65 godina u Hrvatskoj su i najizloženije riziku od siromaštva, njih čak 28,6 posto, dva postotna poena više nego u 2016., a one koje žive u samačkim kućanstvima, još i više, gotovo polovica njih. To pokazuje da mjere koje se provode nisu dobro usmjerene i ne daju rezultate, ali isto tako to otvara prostor za pojačani rizik starijih osoba od svih oblika zlostavljanja, uključujući i ekonomsko u kojemu se posebno ističe problem zloupotrebe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, zbog čega često ostaju i bez imovine i bez adekvatne skrbi u trenucima kada im je ona najpotrebnija. Nažalost, u većini slučajeva se primatelji uzdržavanja nadležnim tijelima javljaju nakon sklapanja ugovora, pa im preostaje jedino pokretanje sudskih postupaka radi njihova raskida, što je dugotrajan i neizvjestan proces koji ih posebno otegotno pogađa s obzirom na njihovu dob.
Kako bi se to spriječilo, uz jačanje informiranja i edukacije građana, pučka pravobraniteljica već niz godina zagovara uvođenje dodatnih zaštitnih mehanizama za primatelje dosmrtnog uzdržavanja, poput osnivanja registra pružatelja uzdržavanja, ograničavanje broja ugovora koji jedan uzdržavatelj može sklopiti, žurnost u postupanju sudova u slučajevima razvrgavanja ugovora, kao i osiguranje socijalnih usluga starijima koji su takve postupke pokrenuli.
Pozitivan pomak svakako predstavljaju i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi iz 2017. godine kojima su prihvaćene preporuke pučke pravobraniteljice da se pružateljima socijalnih usluga, osobama koje su kod njih zaposlene te članovima njihovih obitelji, zabrani sklapanje ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Naime, više je pritužbi pokazalo kako su vlasnici obiteljskih i privatnih domova inzistirali upravo na sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju uz ugovor o smještaju, a ove bi izmjene takvu praksu trebale onemogućiti.
Isto tako, početkom 2018. godine na snagu je stupio i novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je, upravo na prijedlog pučke pravobraniteljice, prepoznao starije osobe kao posebno ranjivu skupinu. „Prvi podatci MUP-a o njegovoj primjeni pokazuju kako je tijekom 2018. prekršajima iz Zakona bilo oštećeno 1200 osoba starije životne dobi, dok podatci o broju pravomoćno osuđenih osoba za počinjenje nasilja u obitelji nad starijom osobom za sada nisu dostupni. Nažalost, nije propisana i obveza nadležnih tijela socijalne skrbi da žurno, po saznanju o počinjenju obiteljskog nasilja prema starijoj osobi, osiguraju mogućnost pružanja socijalnih usluga u vlastitom domu, kako bi se i tako spriječila institucionalizacija ove posebno ranjive skupine. Pozitivne promjene ohrabruju, no pred nama je još mnogo posla kako bismo pružili potrebnu zaštitu starijim osobama kao posebno ranjivoj društvenoj skupini“, naglašava Vidović.
Prezentaciju istraživanja o svjesnosti o rizicima ugovora o dosmrtnom uzdržavanju možete preuzeti na poveznici ispod članka.
