Obrtnici koji su ostali radno aktivni i nakon 65. rođendana, prisiljeni su na bolovanju biti na vlastiti trošak jer im, za razliku od mlađih osiguranika, naknadu plaće ne isplaćuje HZZO. Na ovaj primjer dobne diskriminacije upozorili smo Ministarstvo zdravstva i HZZO

Nakon što mu je određena samoizolacija, pritužio nam se obrtnik jer je sam morao isplatiti naknadu svoje plaće tijekom bolovanja i to samo zato što je stariji od 65 godina. Time je stavljen u nepovoljniji položaj isključivo zbog svoje dobi jer iako plaća istu premiju osiguranja, nema i ista prava kao mlađi osiguranici kojima tu naknadu isplaćuje HZZO. Njegovo iskustvo primjer je diskriminatornog učinka Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji kaže da zaposleni osiguranik sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osiguranja, za razliku od mlađih zaposlenih osiguranika, nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, već se ona isplaćuje na teret sredstava poslodavca.

Apsurdan položaj starijih obrtnika

Obrtnici koji su unatoč uvjetima za mirovinu i dalje radno aktivni, ne primaju mirovinu, a plaćaju iste stope poreza i doprinosa kao i mlađi obrtnici. No, u slučaju bolovanja su dovedeni u apsurdnu situaciju da si sami trebaju isplatiti naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, iako zbog samoizolacije ili bolesti nisu mogli raditi i ostvariti dohodak.

Zaštita od dobne diskriminacije

Zakon o suzbijanju diskriminacije jamči zaštitu od diskriminacije u gotovo svim područjima života, uključujući i zdravstveno osiguranje. Diskriminaciju opisuje kao stavljanje osobe u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, po nekoj od 17 diskriminacijskih osnova, uključujući i dob, pri čemu nije nužno da je bilo namjere za diskriminacijom. Značaj zabrane dobne diskriminacije vidljiv je i u postupanju Suda pravde Europske Unije u predmetima C-144/04 Mangold i C-555/07 Seda Kucukdeveci v Swedex Gmbh & Co.HG, u kojima je Sud načelo nediskriminacije na temelju dobi postavio kao opće načelo prava Europske unije.

Predviđene su i iznimke, ali one ovdje nisu opravdane

Zakon predviđa i iznimke u kojima se nešto ne smatra stavljanjem u nepovoljniji položaj na osnovi dobi, među kojima su i mjere socijalne politike, socijalne i zdravstvene zaštite, politike zapošljavanja, promicanja ciljeva tržišta rada i stručnog osposobljavanja. Međutim, sve dopuštene iznimke moraju biti primjerene i nužne za ostvarivanje legitimnog cilja.

Stariji radnici na bolovanju na trošak – poslodavca

U drugačijoj situaciji nego mlađi radnici nalaze se i radnici stariji od 65 godina, pa dok mlađima HZZO isplaćuje naknadu plaće u slučaju bolovanja, kod starijih je ona trošak poslodavca, što može biti demotivirajuće za zapošljavanje radnika ove dobi. HZZO smatra da je ovakva praksa i u slučaju radnika i u slučaju obrtnika dopuštena, zbog poticanja zapošljavanja onih koji još nemaju uvjete za mirovinu i teško su zapošljivi, iako je što dulji ostanak starijih na tržištu rada, pa čak i ponovno aktiviranje nakon odlaska u mirovinu, dio brojnih javnih politika i mjera usmjerenih na poboljšanje teškog materijalnog statusa umirovljenika.

Preporuka Ministarstvu zdravstva i HZZO-u

Zato smo preporučili Ministarstvu zdravstva i HZZO-u da hitno poduzmu potrebne radnje kako bi zaustavili ove primjere dobne diskriminacije sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja, no još uvijek nemamo povratnu informaciju o njezinoj provedbi. Na problem ćemo upozoriti i Hrvatski sabor, u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. koje je u pripremi.