Mnogim stanovnicima grada Zagreba, kao i djelu njih iz susjedne Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, nakon razornog potresa u ožujku domovi su teško oštećeni, a neki od njih, nažalost, su i ostali bez krova nad glavom. Stoga je prilikom donošenja propisa potrebnih za obnovu važno odgovoriti na njihove stvarne potrebe kako bi se osobama pogođenim ovom katastrofom u najvećoj mogućoj mjeri zaštitila prava.
Tijekom nedavno održane javne rasprave nadležnom smo Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uputili svoje mišljenje vezano za prijedlog prvog Programa mjera obnove oštećenih zgrada. Kako se radi o iznimno važnoj temi, u situaciji koja je zbog nepovjerenja građana u institucije, ali i aktualne epidemije bolesti COVID 19 i nadolazeće zime, dodatno zakomplicirana, potrebna su učinkovita rješenja za ostvarenje zacrtanih ciljevi.
Predloženim Programom u pravi se plan stavlja obnova objekata namijenjenih funkcioniranju sustava, institucija i pružanja različitih javnih usluga, no nikako se ne smije zanemariti i obnova domova građana, pogotovo onih iz najranjivijih skupina i s nedostatnim sredstvima za samopomoć. Stoga bi se njime svakako trebalo postići i ravnotežu vezano za prioritete obnove objekata javne namjene i onih namijenjenih stanovanju.
Kako je za podnošenje zahtjeva za obnovom kod raznih tijela potrebno prikupiti opširnu dokumentaciju, propisivanje i jasno navođenje potrebnih dokumenata, kao i njihovo pribavljanje po službenoj dužnosti, taj bi postupak olakšalo i ubrzalo. To je, između ostalog, nužno zbog zaštite građana koji trenutno borave u neadekvatnim uvjetima. One koji su trenutačno oslobođeni plaćanja osiguranja za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, trebalo bi osloboditi i plaćanja pristojbi za tu dokumentaciju. Zato je potrebno razmotriti i izradu analize temeljem koje bi se predložile izmjene propisa o upravnim i sudskim pristojbama.
Narušeno povjerenje građana vezano za dosadašnje upravljanje cjelokupnom situacijom moglo bi se ojačati i jasnijim definiranjem i propisivanjem sadržaja samih odluka o obnovi koje izdaje nadležno ministarstvo. Primjerice, u njima bi trebalo jasno navesti stupanj oštećenja objekta, način na koji će se obnova provesti, njezine rokove i druge potrebne informacije kako bi građani znali na što imaju pravo, kao i uvjete realizacije.
