Na inicijativu Opće skupštine Ujedinjenih naroda, 1. listopada proglašen je Međunarodnim danom starijih osoba kako bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće životne dobi, a obilježava se od 1991. godine. Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti države da im osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima, jer itekako mogu doprinijeti zajednici u kojoj žive.
Inače, prema podacima Eurostata za 2017. godinu 19,6 posto stanovnika u Hrvatskoj starije je od 65 godina, a ubrzano starenje stanovništva veliki je izazov u dugoročnom planiranju skrbi za starije osobe i kreiranju javnih politika. Strategija socijalne skrbi za starije osobe u RH 2017. – 2020. trebala bi osigurati preduvjete da im se povećava kvaliteta života, no rješavanje mnogih problema, nažalost, odgađa se dugi niz godina.
Osobe treće životne dobi najčešće se suočavaju s problemima vezanim uz socijalnu sigurnost, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u 2018. najviša je, i to 28,1 posto, upravo za tu društvenu skupinu. Iako to u odnosu na prethodnu godinu predstavlja smanjenje od 0,5 posto, osobe starije od 65 godina i dalje ostaju najugroženije, a alarmantno je i što u riziku od siromaštva živi čak 48,1 posto njih koji žive sami, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 0,3 posto. Uz to, i podaci Eurostata govore o 26 posto starijih osoba u riziku od siromaštva, dok je EU prosjek 14,4 posto, što pokazuje da mjere koje se provode nisu dobro usmjerene i ne daju rezultate.
Najava uvođenja nacionalne mirovine svakako je korak u dobrom smjeru jer, prema Eurostatu, samo 64 posto stanovnika Hrvatske starijih od 65 prima mirovinu, čime smo uz Španjolsku na dnu EU. Osim što bi to predstavljalo korak u dobrom smjeru, starijim osobama koje žive u siromaštvu to bi zasigurno omogućilo dostojanstveniji život, a uvođenje tog instituta u svojim je izvješćima preporučivala i pučka pravobraniteljica.
Kako bi se na najbolji način zajamčila njihova prava, što je preporuka i UN-ove neovisne stručnjakinje za uživanje svih ljudskih prava osoba starije životne dobi, trebalo bi donijeti Konvenciju kojom bi se propisala sva relevantna prava na jednom mjestu, povećala njihova vidljivost, dostupnost i razumijevanje u društvu te ojačala odgovornost država za provedbu mjera i politika koje će osnažiti osobe starije životne dobi u svim segmentima života.
Konačno, s ciljem poboljšanja života umirovljenika i starijih osoba i daljnjem ostvarivanju njihovih prava, potrebno je i dalje inzistirati na širenju dijaloga na svim razinama, kao i njihovom uključivanju u tijela odlučivanja. Kako bi se ta suradnja poboljšala, pravobraniteljica je na inicijativu Sindikata umirovljenika Hrvatske preporučila i osnivanje savjeta za umirovljenike i starije osobe u svim županijama, gradovima i općinama, jer je sada, takvim oblikom participacije i aktivnog sudjelovanja u odlučivanju obuhvaćen tek mali broj njih.
