Dijelovi Nacrta prijedloga Zakona o probaciji mogli bi dovesti do nejednakog postupanja prema kandidatima prilikom zapošljavanja i staviti dio osuđenika u nepovoljniji položaj, istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u komentarima na Nacrt, koje je uputila Ministarstvu pravosuđa.
Naime, Prijedlog predviđa da probacijske poslove obavljaju socijalni pedagozi, socijalni radnici, psiholozi i pravnici, a iznimno drugi stručnjaci u području društvenih i humanističkih znanosti. No, nije jasno znači li riječ „iznimno“ da će se stručnjaci iz drugih područja primati samo ako nema kandidata nabrojanih struka. Kako bi se izbjeglo dovođenje kandidata u nepovoljniji položaj, struke ne bi trebalo nabrajati, već propisati kako ove poslove mogu obavljati osobe s odgovarajućim stupnjem obrazovanja društvene ili humanističke znanosti.
Potrebno je i precizirati fizička ili psihička stanja osuđenika koji mogu biti razlog za odgodu ili prekid rada za opće dobro. Nacrt navodi akutno oboljenje, teški invaliditet, značajno pogoršanje kroničnog oboljenja, tešku bolest i slično, što može dovesti do različitog postupanja u probacijskim uredima, a time i stavljanja osuđenika u nepovoljniji položaj.
Ove izmjene nisu uvrštene u Prijedlog Zakona o probaciji koji je upućen u Hrvatski sabor na prvo čitanje, no, prihvaćena je potreba da se precizira odredba o ograničavanju Ustavom i zakonom zajamčenih prava osuđenika. Naime, niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne mogu se ograničiti pravo na život, zabrana mučenja, okrutnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, pravna određenost kažnjivih djela i kazni, te sloboda misli, savjesti i vjeroispovijedi. Kako u prvotnom Nacrtu nije bilo jasno ni kada bi se to moglo učiniti, kao ni tko bi o tome odlučivao, sada je precizirano kako je to moguće sukladno Ustavu.
