Javna rasprava povodom referenduma o ustavnoj definiciji braka na samom je vrhuncu, no tonovi kojima se prozivaju i opisuju zagovaratelji suprotstavljenih strana zabrinjavaju, kao što je to bilo u slučaju usporedbe Željke Markić, aktivistice inicijative „U ime obitelji,” s Adolfom Eichmannom, ali i u svim drugim prilikama prema različitim javnim osobama koje izražavaju i drugačije stavove o referendumskom pitanju.
Unatoč razlikama u stavovima, granice prihvatljiva govora u javnom prostoru moraju se poštovati, jer je tolerancija različitih stavova najvažniji dio demokratskog političkog procesa. Poštivanje Ustava, ljudskih prava i demokracije nalaže poštivanje slobode izražavanja i drugačijeg načina razmišljanja različitih dionika debate. Istovremeno, kako smo u više navrata isticali, od javnih se osoba očekuje veća tolerancija na oštro, kritičko i satirično preispitivanje njihovih stavova, vrijednosnih sudova i društvenog djelovanja, posebice kada su se pod povećalom javnosti našle vlastitom voljom. No, propitivanje i kritiku u javnome govoru ne smijemo zamijeniti vrijeđanjem.
Korištenje svakog slobodnog trenutka i prostora za mobilizaciju glasača jest jedan od ciljeva i svrha svake, pa tako i ove kampanje. Raspisivanje referenduma trebala bi bili važna prilika da se u društvu povede konstruktivna debata, u kojoj bi se iznosili argumenti i kontraargumenti za prihvaćanje odnosno odbacivanje referendumske inicijative. Ovakve bi javne rasprave u konačnici trebale pomoći jačanju demokratičnosti i biti korisne za društvo koje teži participativnoj demokraciji. No, kako bi društvo doista imalo koristi od ovakvih demokratskih procesa, u raspravi bismo prvenstveno trebali sučeljavati argumente i u njima biti što jasniji, a pritom ne vrijeđati neistomišljenike.
Stoga pozivamo sve dionike javne rasprave, medije, komentatore na blogovima i sudionike brojnih rasprava na društvenim mrežama, da se suzdrže od prijetnji, uvreda, psovki i kleveta o onima koji misle drugačije od njih.
