Siromaštvo je neprijatelj ljudskih prava, a države su uspješne u onoj mjeri u kojoj se brinu za svoje najranjivije. Podsjetila je na to pučka pravobraniteljica Lora Vidović otvarajući stručni skup o energetskom siromaštvu, koji je organizirala povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Svi svjedočimo razmjerima siromaštva koje nas okružuje, a potvrđuju ih, nažalost, i službeni podaci. „19,5 posto osoba u riziku je od siromaštva, a 9,3 posto živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima“, naveo je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.
„Poseban oblik siromaštva je ono energetsko, no Hrvatska nema sveobuhvatne mjere njegova suzbijanja – nije usvojena definicija, nije određen njegov prag, niti su utvrđeni indikatori za mjerenje i praćenje njegovih razmjera”, upozorila je pravobraniteljica Vidović. Dodala je kako osobama koje žive u energetskom siromaštvu ne mogu pomoći tek „vatrogasne mjere“, već one održive, učinkovite i dugoročne. To je nužno i zbog uklanjanja svih posljedica koje siromaštvo može imati na zdravlje, radnu sposobnost, obiteljske i općenito međuljudske odnose, zaključila je.
Stoga su dobrodošle nove mjere koje je na skupu najavio predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Dean Smolar. „U planu su sveukupno tri programa, koja će se financirati iz nacionalnih sredstava, ali i iz fondova EU“, rekao je Smolar. To će, između ostalog, uključivati savjetovanje ugroženih kupaca i provedbu mjera energetske učinkovitosti u ugroženim kućanstvima. Diana Horvat iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja dodala je kako je do 2020. predviđeno ukupno 30 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuća, a sredstva će se prvi put dodjeljivati i po socijalnom kriteriju.
Postojeće naknade u sustavu socijalne skrbi i ocjenu njihove učinkovitosti u suzbijanju energetskog siromaštva predstavio je profesor Zoran Šućur s Pravnog fakulteta, dok je Slavica Robić, programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), problem prikazala kroz podatke s terena. Da se suzbijanje siromaštva ne može oslanjati na lokalne politike, već i one nacionalne, naglasila je Izabela Žilić govoreći o iskustvima Grada Petrinje. „Problem siromaštva nije briga samo sustava socijalne skrbi, stoga bi i ovom prilikom pozvala sve relevantne dionike da nam se u toj brizi i borbi pridruže“, rekla je Katica Lažeta iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Pučka pravobraniteljica od 2014. prati javne politike i učinke mjera za suzbijanje energetskog siromaštva na prava građana, a niz preporuka dala je i u Izvješću za 2016., koje je predala Hrvatskom saboru. Dio njih, prema informacijama s ovog skupa, bit će i proveden, poput uvrštavanja socijalnog kriterija pri dodjeli sredstava za energetsku obnovu.
Podsjetimo, energetsko siromaštvo obuhvaća osobe koje nemaju pristupa modernim oblicima energije, poput električne ili plina, ali i one koje si ne mogu priuštiti nužnu količinu energije potrebne za osiguranje prihvatljivih uvjeta stanovanja; energetski su siromašna i ona kućanstva kojima, nakon što podmire troškove utrošene energije, ne ostaje dovoljno sredstava za zadovoljenje drugih životnih potreba
Više o energetskom siromaštvu i preporukama pučke pravobraniteljice možete pronaći ovdje
