Građani trebaju dobiti obrazložene odgovore na komentare koje su dali u javnoj raspravi, a Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja predložili smo i da razmotri izradu nove studije.
Projekt spalionice zaraznog medicinskog otpada u gusto naseljenom području Zagreba, u javnosti poznat kao „spalionica Rebro“, izazvao je veliku zabrinutost građana, koji su nam se organizirano obratili s više stotina pritužbi. Najveću zabrinutost iskazuju oni koji žive i borave u blizini, uključujući okupljene u građansku inicijativu – Stop spalionici Rebro.
Ova tema se tiče i ljudskog prava na zdrav život i zdrav okoliš pa smo se, kao neovisno tijelo za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda, uključili u javnu raspravu o Studiji o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb, koja je završila 20. veljače 2023.
Komentare smo temeljili na radu na okolišnim predmetima i praćenju ostvarivanja ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš, u koje spada i pitanje gospodarenja otpadom i praćenje štetnih utjecaja iz okoliša na ljudsko zdravlje.
Obrazložiti odgovore, razmotriti pripremu nove studije
Interes javnosti za ovu studiju bio je velik, a radi zadovoljenja načela sudjelovanja jasnosti u odlučivanju u pitanjima okoliša, definiranog Aarhuškom konvencijom, bitno je adekvatno odgovoriti na pristigla mišljenja. Stoga smo osim mišljenja na sadržaj Studije, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja istaknuli kako je važno da precizno, obrazloženo i u prihvatljivom vremenskom roku odgovori na prijedloge i primjedbe pristigle u javnoj raspravi.
Predložili smo i da Ministarstvo razmotri izradu nove studije koja će obuhvatiti aspekte istaknute u raspravi, posebno nejasnoće i nedorečenosti.
Mišljenje na Studiju
Osobito ističemo da u Studiji nisu predviđene mjere zaštite stanovništva i zdravlja ljudi tijekom gradnje i korištenja zahvata, već je samo u fazi pripreme zahvata predviđeno: „Pravovremeno informirati zainteresiranu javnost o izgradnji planiranog zahvata“. Naime, smatramo da bi studija trebala preciznije odrediti konkretne mjere zaštite stanovništva i zdravlja ljudi već u fazi pripreme zahvata, kao i tijekom gradnje zahvata te njegovog korištenja.
To je prilika da se počne mijenjati dosadašnja praksa prema kojoj su se provodile samo mjestimične studije o utjecaju onečišćenja iz okoliša na zdravlje, i to tek nakon prijavljenog štetnog utjecaja. Primjeri su Studija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o utjecaju ekoloških čimbenika na zdravlje građana Slavonskog Broda ili Ekološka studija utjecaja Centra za gospodarenje otpada Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i okolice.
Osim toga, iz Studije nije vidljivo jesu li u njezinoj izradi uopće sudjelovali stručnjaci medicinske struke, a što smatramo da bi bilo potrebno zbog procjene utjecaja projekta spalionice na zdravlje ljudi.
Također, Studija ne navodi je li razmatrana mogućnost korištenja drugih metoda zbrinjavanja otpada, primjerice sterilizacija vlastitog zaraznog medicinskog otpada i pelena na lokaciji na kojoj je taj otpad i nastao. Takva mogućnost predviđena je i detaljnije razrađena Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o gospodarenju medicinskim otpadom.
Što kažu građani i udruge?
Građani, građanske inicijative i udruge za zaštitu okoliša, između ostalog, ističu kako ovaj koncept zbrinjavanja infektivnog medicinskog otpada nije u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, kao i da se tehnologija spalionice opasnog otpada unutar bolnice i gusto naseljenog naselja napušta i ukida.
Navode i kako je riječ o građevini od državnog interesa koja nije utvrđena u dokumentima prostornog uređenja GUP-a Grada Zagreba i za koju nije provedena višekriterijska objektivna znanstveno-stručna analiza kojom bi se utvrdila primjerena lokacija.
Ukazuju i na izostanak osnovne stručne podloge koja prikazuje razloge odabira tehnologije spaljivanja infektivnog otpada u odnosu na druga alternativna rješenja. Ističu i kako se ne navodi kompletna tehnologija koja bi se koristila, niti je opisan proces rada spalionice od početka do kraja, a nije obuhvaćen ni aspekt sigurnosti u situaciji opasnosti unutar postrojenja ili na cesti dok se prevozi talog ostataka sagorijevanja.
Kad je u pitanju prijevoz, ukazuju kako nije predviđen sigurniji način od dosadašnjeg prijevoza infektivnog otpada, zatim kako je KBC Zagreb (lokacija Rebro) prekapacitiran s obzirom na postojeću bolničku i cestovnu infrastrukturu, a riječ je o gusto naseljenoj četvrti na udaljenosti od 50 m od prvih naseljenih kuća, niti 250 m od bolnice za plućne bolesti Jordanovac, u blizini 3 vrtića, 10 škola, Doma za starije i nemoćne u krugu od 1,5 km, kao i 10 bolnica u krugu od 3 km i 10 Domova zdravlja u krugu od 5 km.
Dodatnu zabrinutost građana izazvalo je to što je javna rasprava objavljena pred sam kraj godine, za vrijeme blagdana, pa je dobro što je Ministarstvo produljilo rok za javno savjetovanje o ovoj Studiji do druge polovice veljače. Naime, važno je građanima omogućiti da sudjeluju u javnoj raspravi i osigurati im dovoljno vremena za dostavu mišljenja, naročito kada postoji visoki stupanj interesa i zabrinutosti zbog izgradnje postrojenja.
Sustavni nedostatci i utjecaj na okoliš, prirodu i zdravlje
Iz svih dostupnih informacija proizlazi da ovaj projekt potencijalno utječe na ostvarivanje prava na zdrav život i zdrav okoliš, zajamčenog člankom 70. Ustava.
Pri tom, u Hrvatskoj nije uspostavljen učinkovit mehanizam za sustavnu zaštitu zdravlja na lokacijama industrijskih postrojenja ili drugih većih zahvata s emisijama u okoliš. Zato smo Ministarstvu zdravstva još 2014. preporučili uvođenje obvezne procjene utjecaja na zdravlje (HIA) prije izgradnje, kao i ulaganje u daljnji razvoj zdravstvene ekologije.
Ovu preporuku smo ponovili u više godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru i u posebnom Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19.
