Opća skupština UN-a utemeljila je ovaj dan u sjećanje na 69 prosvjednika koji su 1960. u Južnoafričkoj Republici ubijeni jer su digli svoj glas protiv rasne diskriminacije.

Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije obilježava se 21. ožujka svake godine, kao prilika za podizanje svijesti o ovom problemu i davanje podrške onima koji o njemu odluče progovoriti. UN je ovaj datum odabrao kako svijet ne bi izgubio sjećanje na 69 ljudi koje je policija u gradu Sharpeville u Južnoameričkoj Republici ubila tijekom mirnih prosvjeda protiv aparthejda 1960. godine.

Danas, 62 godine kasnije, niti jedna zemlja na svijetu nije slobodna od mržnje i netolerancije, pojava koje dovode do nejednakosti i diskriminacije. Jedan je to od razloga zbog kojih UN ove godine poruku usmjerava upravo onima koji ne okreću glavu od rasne diskriminacije, već ujedinjuju glasove kako bi joj se suprotstavili, pa se ovoga puta Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije obilježava pod sloganom „Glasovi za djela protiv rasizma“.

Kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj, naša institucija prima i pritužbe građana na diskriminaciju, a upravo je ona temeljem rasnog ili etničkog podrijetla najčešće spominjana u pritužbama. Pri tom se one u najvećoj mjeri odnose na pripadnike romske i srpske nacionalne manjine, ali i postupanje prema osobama koje su u Hrvatskoj zatražile i/ili dobile međunarodnu zaštitu.

O ključnim problemima vezanima uz rasnu ili etničku diskriminaciju izvještavamo i Hrvatski sabor, u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice, u kojem dajemo i preporuke za suzbijanje diskriminacije i promociju jednakosti, od kojih su mnoge usmjerene na edukaciju građana, ali i poslodavaca, sindikata, policijskih službenika, pravosudnih policajaca, državnih odvjetnika, sudaca i drugih, o tome što diskriminacija jest i koji pravni okvir štiti građane od diskriminacije u Hrvatskoj.

Zabrana diskriminacije u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je diskriminacija zabranjena Ustavom, pravom Europske unije, međunarodnim ugovorima, uključujući UN-ovom Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, i  hrvatskim zakonima.

Jednakost je jedna od temeljnih vrijednosti iz Ustava, koji kaže da su svi jednaki pred zakonom i da svatko u Republici Hrvatskoj ima jednaka prava i slobode, neovisno o njegovoj, između ostalog, rasi i boji kože.

Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije ovaj problem opisuje kao:

  • svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje i davanje prvenstva
  • zbog rase, boje, predaka, nacionalnoga ili etničkog podrijetla,
  • sa svrhom uništavanja ili ugrožavanja priznavanja, uživanja ili vršenja pod jednakim uvjetima, prava čovjeka i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, kulturnom ili socijalnom polju ili svakom drugom polju javnog života.

Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, diskriminacija je nejednako postupanje prema osobi zbog jedne ili više njezinih karakteristika (osnova), ako je riječ o postupanju kojim se osoba stavlja u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, i ako je razlog takvog postupanja jedna od njegovih karakteristika tj. diskriminacijskih osnova iz Zakona. Među diskriminacijskim osnovama su i rasa ili etnička pripadnost ili boja kože.

Više o tome kako prepoznati diskriminaciju i kome se obratiti za zaštitu, možete doznati u našem novom Vodiču za prepoznavanje diskriminacije.

Za Hrvatsku, kao zemlju članicu Vijeća Europe, značajne su i opće preporuke (GPR) i izvješća Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe. ECRI čine neovisni stručnjaci, a među njima je, kao predstavnica Hrvatske, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja je od prosinca 2021. i jedna od potpredsjednica ECRI-ja. Opće preporuke i Izvješća o Hrvatskoj, koje je ECRI pripremio u skladu sa svojim mandatom, možete pronaći ovdje.