Na Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije, koji se odlukom Opće skupštine UN-a obilježava 21. ožujka svake godine, države širom svijeta pozivaju se da ulože napore u eliminaciju svih oblike rasne diskriminacije, u sjećanje na dan kada je policija u Južnoj Africi ubila 69 prosvjednika protiv rasnog razdvajanja stanovništva.
Po Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje i davanje prvenstva zbog rase, boje, predaka, nacionalnoga ili etničkog podrijetla, sa svrhom uništavanja ili ugrožavanja priznavanja, uživanja ili vršenja pod jednakim uvjetima, ljudskih prava i sloboda na političkom, ekonomskom, kulturnom, socijalnom ili bilo kojem drugom polju javnog života, predstavlja rasnu diskriminaciju.
Nažalost, rasna diskriminacija često je sastavni dio raznih političkih pokreta i ideologija koje izražavaju ili podržavaju ideje i teorije o superiornosti jedne skupine osoba na osnovi rase, etničkoga podrijetla ili njihovih kombinacija, kao što su to bili nacistički i fašistički režimi, u odgovor na čije je strahote nakon Drugog svjetskog rata i ustanovljen međunarodni sustav ljudskih prava, kao jamstvo da se takvo zlo neće nikada više ponoviti.
Upravo se pridržavanjem načela i vrijednosti, ali i obaveza, iz Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, ali i drugih međunarodnih i europsko-pravnih dokumenata poput Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelje o temeljnim pravima EU, Direktive o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo te dakako Ustava RH i Zakona o suzbijanju diskriminacije, omogućuje ostvarenje ljudskih prava i sloboda svim građanima, neovisno o njihovoj rasi, boji, precima, nacionalnom ili etničkom podrijetlu.
U Hrvatskoj se većina pritužbi na diskriminaciju pučkoj pravobraniteljici već godinama odnosi na osnovu etničke pripadnosti, boje kože ili nacionalnog podrijetla. U povećanoj mjeri pogađa pripadnike romske i srpske nacionalne manjine te migrante, a uz to, izloženi su i predrasudama, stigmatizaciji, govoru mržnje i nasilju. Nažalost, ovakve situacije su osnažene i pojavama povijesnog revizionizma, a njihovu uklanjanju ne pridonose ni poteškoće pri uporabi manjinskog jezika i pisma.
Pučka pravobraniteljica stoga povodom Međunarodnog dana za eliminaciju rasne diskriminacije, naglašava da se samo kroz izričitu i dosljednu eliminaciju rasne diskriminacije, razotkrivanje i javnu osudu ideja o superiornosti jedne skupine na osnovi rase, boje, predaka, nacionalnoga ili etničkog podrijetla, očituje istinsko poštivanje demokratskog procesa i suvremenih civilizacijskih vrednota.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije