Više od milijun osoba u Hrvatskoj starije je od 60 godina, a upravo njima Ujedinjeni narodi posvetili su prvi dan listopada kao Međunarodni dan starijih osoba. Ove godine obilježava se po 25. put, a kao i do sada, cilj je podsjetiti širu javnost na važnu ulogu starije populacije u društvu i njihove mogućnosti, ali i osvijestiti o teškoćama s kojima se bore.

Prema Načelima UN-a, starijim osobama trebalo bi osigurati neovisnost, društveno sudjelovanje, skrb, samoispunjenje i dostojanstvo, a Poveljom o temeljnim pravima Europske unije priznaju se i poštuju prava starijih osoba na dostojan život i neovisnost te na sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu.

Kad je u pitanju Hrvatska, položaj starijih osoba i dalje je nedovoljno dobar, o čemu pučka pravobraniteljica Lora Vidović redovito izvještava Hrvatski sabor. Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koristimo priliku istaknuti četiri problema s kojima se starije osobe često suočavaju, a za čije poboljšanje smo, kao institucija zadužena za zaštitu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, nadležnim tijelima uputili preporuke.

EKONOMSKO ISKORIŠTAVANJE

Starije osobe često su žrtve prevara putem ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, kada nerijetko ostaju i bez svoje imovine i bez adekvatne skrbi, jer je jedini cilj pružatelja usluge bila – imovinska korist. „Znamo za slučajeve pojedinaca koji sklapaju veći broj takvih ugovora što, naravno, nije dokaz namjere prevare, ali svakako može ukazati na potrebu za detaljnijim provjerama. Zato bi bilo potrebno uvesti registar ugovora o uzdržavanju. U isto vrijeme, važno je kvalitetnije i temeljitije informirati starije osobe o rizicima sklapanja takvih ugovora“, upozorava Vidović.

NEDOSTUPNOST USLUGA U ZAJEDNICI

Stariji građani, ili članovi njihovih obitelji, obraćaju nam se zbog nedostupnosti raznih oblika usluga u zajednici, primjerice pomoći u kući, savjetovanja i pomaganja ili boravka. Naime, iako su zakonom zajamčene, takve usluge u mnogim mjestima diljem zemlje ni ne postoje, a česte su i situacije kada prihod osobe kojoj je potrebna neka usluga neznatno premašuje postavljeni cenzus, zbog čega na nju nema pravo. „Neupitna je svijest sustava o potrebi deinstitucionalizacije, odnosno što duljem životu u vlastitom domu, uz osiguranu pomoć i njegu u kući. No, zbog njezine nedovoljne provedbe, velika je potražnja za smještajem u domovima za starije i nemoćne, u kojima još uvijek nema dovoljno kapaciteta“, podsjeća Vidović. U isto vrijeme, sustav ne pruža podršku članovima obitelji koji brinu o svojim starijima, često i bolesnima, što znači da su nerijetko prepušteni brizi nestručnih osoba. One pak, radeći na crno, ne podliježu nikakvom nadzoru niti kontroli, što je nužno promijeniti.

DISKRIMINACIJA TEMELJEM DOBI

Osobe starije životne dobi, koje su još uvijek radno sposobne, nalaze se u posebnom riziku od diskriminacije prilikom zapošljavanja. Koliko je to raširen problem, najbolje govore primjeri iz Godišnjeg izvješća pučke pravobraniteljice za 2014. godinu, poput gospodina koji je na šest molbi za posao dobio odgovor kako je – prestar. Uz zapošljavanje, starije osobe često se pritužuju na moguću diskriminaciju u području zdravstvene zaštite ili pristupu dobrima i uslugama. Još jedan problem je i neprimjereni javni govor, poput onoga u oglasu za umirovljenički dom koji je glasio: „Naporni su vam djed i baka? Želite ih se riješiti, ali ne znate kako?“. „Na taj način se starije osobe karakterizira kao teret, što je neukusno i uvredljivo. Oglas smo uočili na jednom portalu i odmah smo reagirali, pa je brzo i uklonjen“, izjavila je Vidović.

 

NEDOSTUPNOST INFORMACIJA

Položaj starijih osoba u Hrvatskoj bio bi u određenoj mjeri poboljšan i ukoliko se poradi na njihovoj informiranosti. Naime, u mnogim slučajevima im informacije o njihovim pravima nisu dostupne jer nisu objavljene tradicionalnim kanalima, a riječ je o građanima koji često nemaju pristup računalima ili nisu informatički pismeni. Tako smo zabilježili primjere u kojima državna tijela, kod donošenja i izmjena zakona, provode savjetovanja sa zainteresiranim javnostima isključivo elektroničkim putem, čak i kad je riječ o sadržaju koji direktno utječe na prava i interese starijih osoba. „Prepreku im predstavlja i činjenica da su mnoge uslužne djelatnosti, ali i državna i javna tijela, građanima dostupni jedino uz komunikaciju putem elektroničke pošte, što starijim osobama stvara osjećaj isključenosti. Zato bi, uz korištenje suvremene tehnologije, trebalo kombinirati i tradicionalne načine komunikacije, prvenstveno putem telefona i osobnog kontakta“, preporučuje Vidović.

 

Kad su u pitanju starije osobe, značajna je uloga organizacija civilnog društva, što je pohvalno, ali ne smije biti nadomjestak za sustavnu zaštitu i skrb o njima. I na kraju, uz čestitke svim sugrađankama i sugrađanima starije dobi na njihovom Međunarodnom danu, podsjećamo građane kako nam se mogu obratiti u jednom od ureda pučke pravobraniteljice u Zagrebu, Osijeku, Rijeci ili Splitu, ukoliko smatraju da su im povrijeđena prava ili da su diskriminirani.