Suzbijanje siromaštva u Hrvatskoj bila je tema međunarodne konferencije „Umreženi protiv siromaštva“, koju je od 17. do 19. svibnja 2018. u Splitu organizirala Udruga „Most“, pod pokroviteljstvom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske mreže za beskućnike i Grada Splita.
Drugog dana konferencije, u dijelu o strategijama borbe protiv siromaštva, zamjenica pučke pravobraniteljice Lidija Lukina Kezić istaknula je kako je potrebno povećati izdvajanja za socijalno ugrožene građane, s obzirom da Hrvatska izdvaja 21,4% BDP-a za sve naknade socijalne zaštite, no samo 0,2% za socijalnu isključenost i stanovanje. Navela je i problem nejednakog regionalnog razvoja i nedostupnosti javnih usluga u ruralnim područjima i na otocima, te poteškoće vezane uz stanovanje, odnosno nedostatak socijalnih stanova i stanova za javni najam te stambenih zajednica za mlade iz alternativne skrbi.
Zamjenica Lukina Kezić okupljenima je navela i kako dolazi do stvaranja novih kategorija siromašnih, primjerice dugotrajno blokiranih i prezaduženih građana, pri čemu je naglasila kako je važno raditi na podizanju razine financijske pismenosti u Hrvatskoj, ali i na boljoj informiranosti građana o njihovim pravima.
Također je istaknula problem neučinkovitosti sustava besplatne pravne pomoći, uslijed nedostatnosti financijskih sredstava i podrške pružateljima od strane nadležnih državnih tijela, zbog čega je građanima znatno otežan pristup besplatnoj pravnoj pomoći. Zaključno je navela kako je potrebno proširiti definiciju beskućnika sukladno ETHOS tipologiji, što će na preporuku pravobraniteljice Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku razmotriti pri izradi novog Zakona o socijalnoj skrbi.
O društvenoj uvjetovanosti siromaštva govorila je prof. Anči Leburić sa Filozofskog fakulteta u Splitu. Istaknula je kako, izuzev ekonomske komponente, siromaštvo karakteriziraju i opća atmosfera beznađa, vrijednosni sustav, mito i korupcija, položaj žena u društvu, odnos društva prema manjinama i sl. Kao prediktore siromaštva navela je nisko obrazovanje, nezaposlenost i niske mirovine te je naglasila kako su mjere koje se poduzimaju u cilju njihove eliminacije nedovoljne.
Katica Lažeta iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prezentirala je ciljeve Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2014.-2020. te naglasila da borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti treba sagledati interdisciplinarno, uzimajući u obzir obrazovanje i cjeloživotno učenje kao dugoročno prioritetna područja. Navela je da je unutar Ministarstva osnovana nova Radna skupina za izradu Programa provedbe mjera Strategije, te da se objava sljedećeg izvješća o provedbi mjera Strategije očekuje početkom rujna 2018.
Momir Karin iz Ministarstva znanosti i obrazovanja predstavio je ciljeve iz Strategije koji se odnose na obrazovanje, u kontekstu njegove dostupnosti, poticanja inkluzivnog obrazovanja, unaprjeđenja kvalitete obrazovnih procesa, poticanja cjeloživotnog obrazovanja i onoga o ljudskim pravima. Naveo je kako je za 2019. planirano povećanje sredstava za uključivanje predškolske djece lošijeg ekonomskog stanja u sustav predškolskih ustanova.
Načelnica odjela za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba Snježana Puškadija pojasnila je mjere iz sustava socijalne skrbi koje provodi Grad Zagreb, poput direktne novčane pomoći, pomoći u naravi i slično. Predstavnik Udruge „Pragma“ Nedjeljko Marković prezentirao je EU projekt EMIN Europske mreže protiv siromaštva, koji se bavi pitanjem osiguravanja adekvatne razine minimalnog dohotka (više na www.emin-eu.net). Petra Drčić iz Udruge CERANEO predstavila je trogodišnji projekt „Osnaživanje beskućnika, podrška stručnjacima i izgradnja inovativnih modela skrbi o beskućnicima“. Također, je istaknula problem neusklađenosti sadašnjeg Zakona o socijalnoj skrbi s ETHOS tipologijom, o kojoj je govorio i predstavnik Hrvatske udruge za beskućnike, pri čemu je naglasio je potrebu njezina prihvaćanja i aktivniji angažman jedinica lokalne samouprave na problemima beskućništva. Predstavnica humanitarne udruge „Portal dobrote“ predstavila je mobilnu aplikaciju za doniranje kroz koju će biti moguće u realnom vremenu pronaći najbližu udrugu, socijalnu samoposlugu ili pučku kuhinju, a u cilju doniranja odjeće, hrane ili potrepština.
U nastavku je Marija Batinić Sermek iz Ministarstva poljoprivrede navela kako su u pripremi izmjene u sustavu doniranja hrane, posebice kako bi se smanjila količina administrativne opterećenosti uključenih. Dio rasprava bio je posvećen regionalnoj suradnji vezanoj uz problematiku siromaštva, u kojem su svoja iskustva iznosili predstavnici udruga iz Srbije, Slovenije, Crne Gore i Makedonije. Govorilo se i o mladima iz alternativne skrbi, odnosno potrebi za psihosocijalnom intervencijom, programima podrške i terapijske zajednice te su svoje primjere iznosile udruge Most, SOS Dječje selo, Centar za socijalnu skrb Split, Hrvatski zavod za zapošljavanje Split, Društvo za psihosocijalnu podršku i drugi.
Važno je istaknuti i kako će rezultat ove međunarodne konferencije biti priprema zaključaka, koji će biti naknadno objavljeni.
